Glagoljaši na posljednju nedjelju u crkvenoj godini slavili misu u Ščitarjevu
22.11.2016. / Nefertum IT
U župi Svetog Martina biskupa u Ščitarjevu na blagdan Krista Kralja koji se slavi posljednje nedjelje crkvene godine svetu misu je slavio franjevac trećoredac glagoljaš fra Petar Bašić, gvardijan samostana svetog Franje u Odri, koji osim redovnicima služi i kao dom za starije i nemoćne.
Redovnici samostana pomažu u pastoralu župe Odra, po turopoljskim župama i drugdje, kao što su činili i ranije, a prije više stoljeća čak su bili i župnici u Turopolju, pa tako i u Ščitarjevu.

Među franjevačkim zajednicama u Hrvatskoj, trećoredci su jedini koji inventare samostana i popise zemljišta pišu kurzivnom glagoljicom i hrvatskim jezikom. Uz redovitu uporabu glagoljice i njegovanje i očuvanje crkvenoslavenskog jezika u bogoslužju, trećoredci su i učitelji glagoljaštva i prenosioci hrvatske glagoljaške baštine, pa se nazivaju glagoljaši.
Pišu teološka, književna i duhovna djela, različite propovijedi, prepisivane ili prevođene teološke knjige, ali i osobne ostavštine i korespondencije, zapise, pisma i dnevnike različitog sadržaja. O tome svjedoči sačuvana „Bilježnica ščitarjevskog župnika pisana glagoljicom 1524-26 godine“ kao „Popis selah i seljanah župe ščitarjevačke u kotaru goričkom; popis troškovah i dohodakah“.

U spomen 390-te obljetnice pisanog djela koji je važan prilog proučavanju crkvene i društvene povijesti proglašeni su „Dani glagoljice u Ščitarjevu“. To se obilježilo predavanjima u Ščitarjevu i Dalmaciji, izložbom glagoljičkih knjiga u osnovnoj školi, glagoljičkim natpisom na ploči „Stopa svetog Martina“, a sada i na kipu svetog Martina biskupa pred ščitarjevskom crkvom.
Kao što smo već pisali, kip je darovao župljanin, naivni kipar Stjepan Božić iz Novaka Ščitarjevskih, a izradio ga je od drveta srušene stoljetne lipe „svetog drva naših pradjedova“ koje je raslo u parku „par koraka dalje od kipa“ – pa se može reći da su „na panju njegove STOPE“
Posebno zanimljivo je, da je uz suglasnost župnika i autora kipa, Ivan Nađ upisao glagoljski natpis na istesanoj „svetoj knjizi“ koju drži u ruci Martin biskup, kao znak-atribut europskog sveca, poznatog evangelizatora i redovnika. Nakon svete mise pred kipom je objasnio natpis znatiželjnim vjernicima, da je hrvatskim pismom glagoljicom prepisao citat „Molitve nedjeljne“ („Oče naš“) iz prve početnice (bukvara) tiskane 1527. godine u Veneciji (kada i ščitarjevska bilježnica pisana 1524-26).

Tako su obilježeni važni događaji iz povijesti župe : 1700-ta obljetnica rođenja sv. Martina i “Sveta godina milosrđa“. Uz simboličan prikaz scene milosrdnog Martina na kipu „Trpećeg Isusa“ s natpisom „Plaštem me zaogrnuo Martin“ –i milosrđe „dijeljenja plašta sa prosjakom“ je prikazano na novim vitraju „Svetog Martina“ na prozoru župne crkve, daru obitelji Čukelj iz Ščitarjeva.
Ivan Nađ, Zmaj Brezanski od Hrvata
Redovnici samostana pomažu u pastoralu župe Odra, po turopoljskim župama i drugdje, kao što su činili i ranije, a prije više stoljeća čak su bili i župnici u Turopolju, pa tako i u Ščitarjevu.

Među franjevačkim zajednicama u Hrvatskoj, trećoredci su jedini koji inventare samostana i popise zemljišta pišu kurzivnom glagoljicom i hrvatskim jezikom. Uz redovitu uporabu glagoljice i njegovanje i očuvanje crkvenoslavenskog jezika u bogoslužju, trećoredci su i učitelji glagoljaštva i prenosioci hrvatske glagoljaške baštine, pa se nazivaju glagoljaši.
Pišu teološka, književna i duhovna djela, različite propovijedi, prepisivane ili prevođene teološke knjige, ali i osobne ostavštine i korespondencije, zapise, pisma i dnevnike različitog sadržaja. O tome svjedoči sačuvana „Bilježnica ščitarjevskog župnika pisana glagoljicom 1524-26 godine“ kao „Popis selah i seljanah župe ščitarjevačke u kotaru goričkom; popis troškovah i dohodakah“.

U spomen 390-te obljetnice pisanog djela koji je važan prilog proučavanju crkvene i društvene povijesti proglašeni su „Dani glagoljice u Ščitarjevu“. To se obilježilo predavanjima u Ščitarjevu i Dalmaciji, izložbom glagoljičkih knjiga u osnovnoj školi, glagoljičkim natpisom na ploči „Stopa svetog Martina“, a sada i na kipu svetog Martina biskupa pred ščitarjevskom crkvom.
Kao što smo već pisali, kip je darovao župljanin, naivni kipar Stjepan Božić iz Novaka Ščitarjevskih, a izradio ga je od drveta srušene stoljetne lipe „svetog drva naših pradjedova“ koje je raslo u parku „par koraka dalje od kipa“ – pa se može reći da su „na panju njegove STOPE“
Posebno zanimljivo je, da je uz suglasnost župnika i autora kipa, Ivan Nađ upisao glagoljski natpis na istesanoj „svetoj knjizi“ koju drži u ruci Martin biskup, kao znak-atribut europskog sveca, poznatog evangelizatora i redovnika. Nakon svete mise pred kipom je objasnio natpis znatiželjnim vjernicima, da je hrvatskim pismom glagoljicom prepisao citat „Molitve nedjeljne“ („Oče naš“) iz prve početnice (bukvara) tiskane 1527. godine u Veneciji (kada i ščitarjevska bilježnica pisana 1524-26).

Tako su obilježeni važni događaji iz povijesti župe : 1700-ta obljetnica rođenja sv. Martina i “Sveta godina milosrđa“. Uz simboličan prikaz scene milosrdnog Martina na kipu „Trpećeg Isusa“ s natpisom „Plaštem me zaogrnuo Martin“ –i milosrđe „dijeljenja plašta sa prosjakom“ je prikazano na novim vitraju „Svetog Martina“ na prozoru župne crkve, daru obitelji Čukelj iz Ščitarjeva.
Ivan Nađ, Zmaj Brezanski od Hrvata
Zadnje objavljeno
Grad Velika Gorica stavio se na raspolaganje za pomoć Omišu
Nepoznata osoba aktivirala eksplozivnu napravu u dvorištu kuće u Gradićima, oštećena imovina
Zbog proslave blagdana Velike Gospe u Vukovini sutra posebna regulacija prometa
Provaljeno u Dom kulture Galženica, u tijeku očevid
Velika završnica Breške lige tradicionalno u Dubrancu: Na Veliku Gospu pada odluka o prvaku, Lučelnica na korak od titule, Donji Hruševec se nada čudu
Vatrogasne snage gasile tri požara trave u Mičevcu, gorjelo i na Podbrežnici. Apelira se na pojačan oprez!