Što prijeti hrastu lužnjaku u Rakitovcu?

Predavanjem o prirodnoj baštini Turopolja koje se danas u podne održalo u Središnjem odjelu Gradske knjižnice nastavili su se Dani europske baštine.

Iako zanimljivo, predavanje na radni dan nije okupilo veći broj publike, no oni koji su došli sa zanimanjem su pratili prof.dr.sc. Željka Španjola i doc.dr.sc. Damira Drvodelića iz Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog odsjeka Šumarskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Drvodelić koji i sam potječe iz našeg kraja, točnije Vukomeričkih gorica, s osmjehom je naglasio da ga Turopolju uvijek vuklo "ono nešto". Upravo je on "uvukao" prof. Španjola u jučerašnje predavanje koji teoretski puno zna o turopoljskom kraju.

-Drago mi je da smo danas ovdje, od rane mladosti sam bio emotivno vezan za turopoljski kraj, zanimala me povijest, proučavanje, to je tinjalo u meni, ali kao osnovnoškolac nikad nemate novaca da se bavite nekim stvarima. Na fakultetu sam počeo skupljati građu, a kasnije i fotodokumentaciju, od slika, razglednica i oformio sam cijelu zbirku o Turopolju. To je zbirka koja nikad nije završena, i to me povuklo jer me sa svih aspekata privlači ovaj kraj koji je i specifičan po mnogočemu- ispričao je Drvodelić. Čak i za sam diplomski rad pisao je o ekološkom prostoru i značaju Turopoljskog luga na što ga je uputio prof. Španjol.

-Imao sam literaturu, ali obišao sam cijeli teren pješice, 16 puta po osam kilometara, Odru, polja, i sve povezao u ekološkoj valorizaciji, od sjemena do hrastovine kao temelja graditeljske baštine itd. Jer tu je drvo temeljni element koji slijedi čovjeka od početka pa do kraja života-naglasio je Drvodelić.

Kao što je on kao student kod prof. Španjola pisao diplomski rad o Turopoljskom lugu, tako će drugi student, slučajno ili ne, upravo iz Velike Gorice braniti diplomski rad na temu zdravstvenog stanja hrasta lužnjaka u Rakitovcu koji je poznati ovdašnji spomenik prirode.

-Tema mog rada je zdravstveno stanje hrasta lužnjaka u Rakitovcu, krajnji cilj je napraviti univerzalni obrazac koji bi se upotrebljavao za praćenje stabla slične kategorije. Ovo je zaštićeni spomenik prirode, i u tom radu pratim fenologiju stabla, uspoređivat ću podatke kroz dvije godine, kada lista, kada pupa, ima li bolest i ustanoviti razliku kako bi napravio taj obrazac- ispričao je na predavanju Miran Muršić, student Šumarskog fakulteta.

Drvodelić je istaknuo kako je rakitovečki hrast po fenotipu jako lijepo stablo, no bit će podvrgnuto arborikulturnim zahvatima jer je ugroženo.

-Ovo je mladi hrast,otprilike 80-90 godina, ali je zakonom zaštićen i htjeli smo vidjeti tijekom istraživanjem kada pupa, cvijeta, lista, uzimat ćemo i uzorke žira da vidimo njegovu kvalitetu, pratiti pojavu biljnih bolesti i štetnika, i druge godine radimo arborikulturne zahvata jer ovaj hrast ima na deblu šupljinu nepoznatog porijekla, promjera 50-60 cm kroz koju se slijeva kiša, snijeg, zadržava vlaga i to je pogodno mjesto za širenje patogena prema deblu. To ćemo snimiti suvremenim arborikulturnim instrumentima da bi dobili mjere za sanaciju hrasta, a izvodna tablicu svih mjera bit će diplomski rad studenta Mirana Muršića-dodao je prof. Drvodelić.

Bio je to samo djelić predavanja koje se nastavilo kroz teme flore, faune, prirodnih krajolika, pa i ekološkim značenjima specifičnima za turopoljski kraj te zakonskoj zaštiti određenih cjelina u krajoliku.