°C 2

U novim brojevima Luči: Turopoljci na bojištima Prvog svjetskog rata te život i djelovanje značajnog turopoljskog župana

29.11.2019.

Romana Šimek

Ogranak Matice Hrvatske u Velikoj Gorici sinoć je u Muzeju Turopolja predstavio VI. i VII. broj časopisa Luč te ovogodišnje izdanje časopisa na turopolskom dijalektu Škrijna turopolska.

Baš kao i u prijašnjih pet brojeva Luči i u ovim se novim brojevima mogu pronaći odabrane teme i prilozi koji ponajprije obrađuju znanstvena, stručna i kulturna pitanja okupljena oko središnjeg tematskog bloka u svakome broju i nekoliko popratnih tematskih cjelina, nastavljajući tako već uhodanu uredničku praksu. 

-Trudimo se od 2012., kada smo objavili prvi broj Luči, da pratimo tematsku rubriciranost i to u obliku stalnih i prigodnih rubrika. Prigodne su rubrike obično povezane s nekim važnim događajem ili obljetnicom u tekućoj godini, čineći središnji recentni dio Luči- kazala je urednica Bernardina Petrović.

Tako je za VI. broj odabran Prvi svjetski rat kao središnja tema. Obilježavanjem stote obljetnice završetka rata, želja uredništva bila je podsjetiti na razorne i višedesetljetne posljedice koje je ostavio rat te odati počast milijunima njegovih žrtava. 

Prigodni tekst Turopoljci na bojištima Prvog svjetskog rata autora Nikole Tominca, umirovljenog pukovnika HV-a i analitičara hrvatske vojne povijesti, ozbiljan je doprinos toj temi. 

-Tematikom Prvog svjetskog rata bavim se 15-ak godina, a u želji da okupimo stručnjake koji će istražiti tu temu pokrenuli smo Udrugu 1914. - 1918., uoči stote obljetnice završetka tog rata. Uz veliku potporu tijekom prve godine rada Udruge riješili smo 130 projekata diljem Hrvatske. Prošli smo 42 000 kilometara u pet godina, posjetili smo nekoliko puta Ukrajinu, obnovili nekoliko značajnih spomenika.- kazao je Tominac.

Da su se strašne posljedice velikoga rata odrazile i na malog čovjeka i na njegovu obitelj, nakon povratka iz ratnih strahota, pokazao je Stjepan Rendulić, izvršni urednik Luči i predsjednik ogranka Matice Hrvatske u Velikoj Gorici, svojim kratkim prilogom jednostavna naslova ‘Spomen na jednog Turopoljca u Prvom svjetskom ratu’. Time je odao počast svojem djedu Josipu Ileniću iz Velike Mlake. 

Jednoga, koji je imao sreću preživjeti i vratiti se kući. Ali bolestan, nakon višegodišnjeg zarobljeništva duboko u Rusiji - u Sibiru. Ipak, vratio se, a drugi nisu i vjerojatno mu je zarobljeništvo spasilo život. (citat, broj VI, str. 61.)

Tri od zaborava otrgnuta predmeta sudionika ratnih zbivanja koja govore više od riječi: vojna identifikacijska pločica, iskazna cedulja i fotografija s kraja 1918. godine dokaz su zbivanja u četverogodišnjem ratnom vihoru iz kojeg se njegov djed, Josip Ilenić, vratio živ. 

Sedmi broj Luči

U ovogodišnjem VII. broju časopisa Luči dominira središnja tematska cjelina jednostavno naslovljena ‘Franjo pl. Lučić’. -Njome smo željeli obilježiti 130. obljetnicu rođenja toga velikoga Turopoljca i znamenitoga hrvatskoga muža te se prisjetiti daljnjih činjenica vezanih uz njegovo ime, pa nam je petero dobro upućenih autora dalo zapise u Lučićevu životu i radu- kazala je urednica Bernardina Petrović.

Tematski blok o Lučiću započinje biografskim podacima o Franji pl. Lučiću iz pera Branka Pucekovića. Slijedi tekst o Lučićevu članstvu u Družbi braće Hrvatskog zmaja autora Ivana Nađa te tekst Jurja Odrčića, župana Plemenite općine Turopoljske, o Lučićevim zaslugama za razvoj Velikogoričog kraja u vrijeme Lučićeva obnašanja dužnosti turopoljskog župana. O Lučićevu zalaganju za izgradnju školske zgrade u Mraclinu, ali i o osobnom susretu s Lučićem za njegov 77. rođendan pisala je Božica Krznarić. U vrlo emotivnom tekstu Snježana Špehar prisjetila se koncerta u crkvi Navještenja BDM-e posvećenog 22. obljetnici smrti Franje pl. Lučića.

O obnovi drvene etno kuće u Šćitarjevu govorio je arhitekt Ivica Leder. Ta kuća reprezentativni je primjer malog stambenog objekta tipičnog za gornju Posavinu, srednje i gornje Turopolje. -Tijekom istraživanja otkriveno je, da je, unatoč skromnim dimenzijama, imala određene elemente reprezentativnosti uglavnom u dekorativnim elementima eksterijera.- kazao je Leder. Kuću s parcelom kupio je Muzej Turopolja s ciljem da je uredi, obnovi, tako da bude što bliža izvornom obliku. Obnavljala se i kapela Sv. Ivana Krstitelja u Buševcu. -Žao mi je što dosta naše kulturne baštine nestaje, a unazad nekoliko godina pokazuje se da je upravo takav način gradnje i konstrukcije naših starih bili iznimno ekološki prihvatljivi.- dodaje. 

U prigodnim rubrikama u Luči uredništvo nastoji redovito obogaćivati temama o Turopoljskoj povjesnici i o Turopoljskoj baštini. 

Galerija slika

U novim brojevima Luči: Turopoljci na bojištima Prvog svjetskog rata te život i djelovanje značajnog turopoljskog župana U novim brojevima Luči: Turopoljci na bojištima Prvog svjetskog rata te život i djelovanje značajnog turopoljskog župana U novim brojevima Luči: Turopoljci na bojištima Prvog svjetskog rata te život i djelovanje značajnog turopoljskog župana U novim brojevima Luči: Turopoljci na bojištima Prvog svjetskog rata te život i djelovanje značajnog turopoljskog župana U novim brojevima Luči: Turopoljci na bojištima Prvog svjetskog rata te život i djelovanje značajnog turopoljskog župana U novim brojevima Luči: Turopoljci na bojištima Prvog svjetskog rata te život i djelovanje značajnog turopoljskog župana U novim brojevima Luči: Turopoljci na bojištima Prvog svjetskog rata te život i djelovanje značajnog turopoljskog župana U novim brojevima Luči: Turopoljci na bojištima Prvog svjetskog rata te život i djelovanje značajnog turopoljskog župana U novim brojevima Luči: Turopoljci na bojištima Prvog svjetskog rata te život i djelovanje značajnog turopoljskog župana