°C 6

Gorica prva po najvećem udjelu povučenih sredstava EU fondova

12.07.2018.

Redakcija

Velika Gorica našla se na vrhu ljestvice po ukupnoj svoti i najvećem udjelu ukupno povučenih sredstava iz Europske unije u usporedbi s drugim hrvatskim gradovima.

Pet godina od ulaska u Europsku uniju i dalje ne možemo biti zadovoljni iskorištavanjem sredstava iz EU fondova. Podaci o direktnoj i indirektnoj pomoći gradovima u 2017. godini pokazuju oštar pad u povlačenju sredstava, no istovremeno je porastao broj gradova koji su iskoristili EU fondove za financiranje svojih projekata pa ih je u 2017. bilo 11 više nego godinu ranije. S druge strane, zabrinjava da od 129 gradova njih čak 32 od hrvatskog ulaska u EU do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, bilo direktno, bilo indirektno

Lipik je grad koji je u 2017. godini povukao najviše sredstava iz fondova Europske unije po glavi stanovnika i tako preoteo prvo mjesto Ludbregu koji ga je držao 2016. S 1,43 milijuna kuna, mali je grad Lipik tako prvak države s 233 kune povučene iz EU fondova po stanovniku. Za petama mu je gotovo dvostruko veća Županja, koja je prošle godine dobila što direktne što indirektne pomoći iz Unije u vrijednosti od 2,7 milijuna kuna, odnosno 224 kune po stanovniku, a slijede Rab (172 kn), Virovitica (164 kn), Pazin (160 kn), Velika Gorica (132 kn), Klanjec (128 kn), Pleternica (120 kn), Buzet (119 kn) te Bjelovar sa 105 kuna po stanovniku povučenih iz EU fondova.

Svježe objavljeni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave za 2017. godinu pokazuju, pak, kako gledano po ukupnoj svoti te udjelu u ukupnom povlačenju sredstava iz fondova EU, prednjači Velika Gorica, koja je u 2017. godini povukla 8,4 milijuna kuna, odnosno 10,43 % svih sredstava koje su hrvatski gradovi primili iz EU u prošloj godini. Za usporedbu Grad Zagreb koji ima status županije povukao je 200 tisuća kuna više. Gorica je tako po tome iza sebe ostavila niz gradova: Rijeka (5,7 milijuna), Osijek (5,03 mil.) Bjelovar (4,2 mil.), Zadar (4,08 mil.), Šibenik (3,99 mil.), Virovitica (3,49 mil), Split (2,98 mil.) te Županja s 2,7 milijuna kuna.

Kako smo nedavno proslavili pet godina članstva u Europskoj uniji i pet godina otkako su državi, gradovima i ostalim jedinicama lokalne samouprave na raspolaganju sredstva iz europskih fondova, sa žalošću moramo konstatirati da gradovi i dalje dovoljno ne koriste prilike koje pruža članstvo u EU. Štoviše, u 2017. godini zabilježen je značajan pad u povlačenju sredstava EU od strane gradova (to naravno ne znači da više sredstava nisu povukla neka njihova poduzeća ili institucije, ali to se iz podataka Ministarstva financija o izvršenjima lokalnih proračuna ne vidi. Ovdje treba naglasiti da u našim analizama gledamo direktne pomoći od EU - tekuće i kapitalne pomoći od institucija i tijela EU, te indirektne pomoći, koje gradovi dobivaju preko ministarstava, agencija, itd.).

Naime, dok su 2016. godine gradovi ukupno povukli rekordnih 269,1 milijun kuna, u 2017. godini ukupno su od EU primili svega 89,2 milijuna kuna. Tako značajan pad može biti posljedica politički nestabilne prethodne godine (izbori 2015. godine, te ponovljeni izbori 2016. godine), zbog čega je došlo do usporavanja odobravanja projekata. S druge strane, tu ocjenu treba uzeti s oprezom jer iskorištavanje EU fondova u primjerice višegodišnjim kapitalnim projektima ne ide ravnomjerno po godinama već po dinamici izvedbe. Tako u jednoj godini grad može imati ugovorenih 100 milijuna kuna projekata, a povučenih nula kuna, koje će biti iskorištene u idućoj godini. Ali to ipak ne objašnjava pad na razini cijele države, u svim gradovima i na svim projektima.

U svakom slučaju, u prošloj se godini ipak povećao broj gradova koji su povukli barem nešto sredstava iz EU fondova (u 2016. godini bilo ih je 66, a u 2017. sredstva je povuklo 77 gradova), ipak zabrinjava da od 129 gradova njih čak 32 od hrvatskog ulaska u Europsku uniju 2013. godine do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, bilo direktno, bilo indirektno.

Inače, gledano od 2013. godine, svi gradovi koji su povukli sredstva iz EU fondova, dobili su ukupno 516,6 milijuna kuna pomoći. Najviše - 10,26 % tih sredstava povukli su Križevci, više od 53 milijuna, u prosjeku više od 10 milijuna na godinu. Drugi je Zadar, s 9,84 posto tog iznosa, odnosno gotovo 50 milijuna kuna u tih pet godina. Za njima slijede Karlovac sa 7,84%, Vinkovci s 5,43%, Osijek s 5,35%, Ludbreg s 5,28%, Rijeka s 3,07%, Senj s 2,67% i već spomenuta Velika Gorica, koja je 2017. godine povukla najviše sredstava, s 2,62 posto od ukupne pomoći EU u vrijednosti od 516,6 milijuna kuna danih hrvatskim gradovima od 2013. do 2017.

Velika Gorica prvak je po udjelu u realiziranim EU sredstvima u prošloj godini, a gradonačelnik Dražen Barišić navodi kako im je jedan od većih projekata bio IMBY (In My Backyard), vrijedan 6,2 milijuna kuna, i koji je imao čak 74,6% udio ostvarenih sredstava u ukupno ostvarenim EU sredstvima Grada Velike Gorice. Uz to, od većih projekata navodi projekt „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“ za školsku godinu 2016/2017, te za razdoblje od 2017-2021., ukupne vrijednosti preko dva milijuna kuna.

 

(Izvor: Gradonačelnik.hr)