Korona, potresi, rat ostavljaju trag na nama: Krenule edukacije o mentalnom zdravlju djece i mladih u goričkim školama

Centar za djecu mlade i obitelj nedavno je započeo sa serijom predavanja o mentalnom zdravlju djece i mladih kako bi se educirali oni koji rade s djecom u obrazovnim ustanovama. Cilj je da se educira i senzibilizira nastavnike u goričkim školama, a potom i roditelje, za probleme mentalnog zdravlja mladih i što mentalno zdravlje zapravo jest. O svemu detaljnije saznali smo od ravnateljice Centra Sande Puljiz Vidović.

-Predavanja su namijenjena nastavnicima u osnovnim školama, već smo održali nekoliko predavanja za Učiteljska vijeća i predložili smo isto za Vijeća roditelja-rekla nam je Sanda Puljiz Vidović, psiholog i gestalt psihoterapeut.

U suradnji s Centrom za djecu, mlade i obitelj i na VGdanas portalu posvetit ćemo medijski prostor temama iz područja mentalnog zdravlja te ćemo periodično objavljivati članke kreirane u suradnji s djelatnicima Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica.

-Važno je napomenuti kako mentalno zdravlje nije odsustvo bolesti, nego je to stanje opće ravnoteže, fizičke, psihičke, duhovne, to je stanje dobrobiti, što znači da netko tko nema psihičku bolest ne znači da je mentalno zdrav-ističe ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Sanda Puljiz Vidović.

- Ono s čime se susrećemo je ta neka „siva zona“ odnosno velik broj ljudi koji sigurno nisu bolesni, ali ne ostvaruju svoje potencijale i to primjećujemo i kod djece ,mladih, kod roditelja. Te osobe imaju određene probleme, traže našu pomoć ili pomoć stručnih suradnika u školama. Ideja je bila da educiramo učitelje da znaju prepoznati koje probleme djeca imaju budući da su oni ti koji su svakodnevno s tom djecom-ističe Puljiz Vidović.

Korona, potresi, rat u Ukrajni, ali i klima zabrinjavaju mlade

Kada je riječ o mentalnom zdravlju, istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije ukazuje na „famoznih“ 20/20. To znači da 20 posto djece ima problema s mentalnim zdravljem, ali samo 20 posto njih se otkrije.

- To znači da npr. u razredu od 25-ero djece njih 5 ima problema s mentalnim zdravljem, ali samo 20 posto se otkrije. Znači, petero djece u razredu ima mentalne probleme, ali jedno se dijete zapravo otkrije, a druga djeca nose te svoje probleme, drže to u sebi. Ona djeca koja imaju probleme u ponašanju, koja su agresivna, pokazuju ekscesna ponašanja, ili stručno rečeno eksternaliziraju svoje probleme lako se prepoznaju. No, ona djeca koja su  koji su tiha, depresivna, koja nikome ne govore o svojim problemima, oni ostaju neotkriveni-ističe ravnateljica Centra i dodaje kako se upravo tu apelira na nastavnike da obrate pozornost na tu djecu kako bi potražili stručnu pomoć.

Stručnu pomoć u tom slučaju djeca i mladi mogu tražiti od stručnih suradnika u školi s obzirom na to da Velika Gorica ima tu prednost da svaki vrtić, svaka škola ima psihologa, mnoge ustanove imaju i pedagoge i socijalne pedagoge, stručnjake kojima se ta djeca mogu obratiti.

-Naravno imaju i nas, Centar za djecu mlade i obitelj gdje također radimo na ovoj problematici i zapravo vidimo da je sve veći pritisak na nas. Razlog tomu je da se mentalno stanje općenito u svijetu, pa tako i kod nas, pogoršalo u vrijeme pandemije i usred potresa, a rekla bih kako je i rat u Ukrajini i to „zveckanje“ nuklearnim oružjem, pridonijelo tomu. Također ono što dosta primjećujemo kod mladih, dodatno svemu pridonosi i zabrinutost zbog klimatskih promjena. Mladi se pitaju što će s njima biti, hoće li biti pitke vode, ta anksioznost vezana uz klimatske promjene očito se s razlogom povećava kod mladih-ističe Puljiz Vidović.

Djeca i mladi nerijetko ne žele "opterećivati" roditelje svojim problemima

Kao i u svim sferama zdravlja pa tako i kod mentalnog zdravlja važno je na vrijeme reagirati, na vrijeme otkriti i prepoznati problem te tražiti pomoć. Kad su mladi u pitanju nerijetko, pojašnjava Puljiz Vidović, ili ne znaju prepoznati o čemu se radi i to da im je u nekom trenutku potrebna stručna pomoć, ili se srame, a nerijetko ne žele opterećivati druge oko sebe.

-Često imamo slučaj da tako djeca štite roditelje koji su opterećeni svakodnevicom i egzistencijom, ali tako na neki način štite sebe. Kad se problem na vrijeme otkrije, na vrijeme se može reagirati, i onda se puno može napraviti kao i kod zdravlja. U nekim krajevima još uvijek možemo naletite na stigmu da osoba koja ide psihologu „nije normalna“ ili „je luda“ i odmah dobiva etiketu, ali mogu reći da je u Velikoj Gorici toga sve manje, i ono što vidimo kod mladih ljudi da i njihovi prijatelji traže pomoć psihologa,  psihoterapeuta, psihijatra…zatraže pomoć kad im je teško, kod nas se to dosta „otvorilo“, mi smo u Centru prebukirani što ukazuje da ljudi traže pomoć-kaže naša sugovornica.

Također, kada su u pitanju podaci Svjetske zdravstvene organizacije analize pokazuju kako 50 posto svih problema s mentalnim zdravljem počinje prije 14. godine, praktički u osnovnoj školi, a 75 posto do sredine 20-ih godina.

-To je odgovornost nas odraslih, ne samo roditelja, već nastavnika, stručnih suradnika da gledaju,prepoznaju i stalno apeliram na nas odrasle, već treba brinuti za njih i preuzeti odgovornost u sadašnjosti. Nije briga za djecu da mi njih pratimo do škole, previše štitimo što je također trend koji nije dobar, to djecu slabi, već je prava briga da znamo prepoznati kada djetetu stvarno treba podrška, a kada radimo stvari umjesto tog djeteta, a kada ga osnažiti da nešto riješi samo. Odrasli se često miješaju u sukobe između djece što često nije potrebno, ako se dvoje prijatelja posvađa, dvoje mora riješiti, to će dijete osnažiti, sukobi su sastavni dio života i ono mora naučiti rješavati ih. Prezaštićivanje je loše za mentalno zdravlje, rješavanjem sukoba uče kako se nositi s frustracijom i kako rješavati probleme u životu. Naravno, kad je u pitanju sukob djece u kojem je dijete žrtva zlostavljanja, onda je dužnost odraslih da se umiješaju-objašnjava Puljiz Vidović.

Među problemima danas je nezaobilazno spomenuti ekrane koji itekako nepovoljno utječu na mentalno zdravlje djece i mladih.

-Velike su problem ekrani svih vrsta, jer vode do toga da djeca i mladi nemaju mogućnost razvoja empatije, socijalnih vještina, ili su previše okupirani odlascima na organizirane aktivnosti, a premalo provode vremena u igri. Igra je izuzetno važna za razvoj djeteta, fizički, psihičkih, socijalni, emocionalni razvoj. Oni na igralištu uče brojne socijalne vještine koje će im biti potrebne kasnije u životu. Onda nastaje paradoks da danas imate roditelje koji štite djecu, ne dozvoljavaju da razvijaju te socijalne vještine i svoju kreativnost, i onda jednog dana dođu na razgovor za posao i najviše što se traži jesu upravo kreativnost i snalaženje u određenim situacijama, zanimljivo je kako će se to poslije razvijati u društvu-ističe ravnateljica.

Bilo da ste roditelj, učenik ili radite s djecom, dodajemo za kraj kako ćemo na VGdanas portalu u narednim tjednima pisati o problemima mentalnog zdravlja, pa tako u sljedećem tematskom članku riječ biti o depresiji, kako je prepoznati, kako pomoći i kome se obratiti.