On je u klubu od „ve do ve“, on je svima dragi Pevec

O predsjedniku Nenadu Črnku, kao i izvršnom dopredsjedniku Mindaugasu Nikoličiusu, posljednjih mjeseci ispisani su brojni novinski stupci, kao i o nizu igrača koji su svojim kvalitetnim prezentacijama pridonijeli odličnom rezultatu HNK Gorice u premijernoj prvoligaškoj sezoni. Ipak, u cijelom tom nizu, nekako nepravedno je zaboravljeno ime oružara i osobe koja je u klubu, kako nam je rekao, „od ve do ve“. On je Franjo Kovačić, za šire mase poznatiji kao Pevec, koji je kroz sve ove godine otkako je u Gorici postao dobri duh svlačionice i nezaobilazan sudionik svega onoga što se događa u klubu. Odlučili smo ga posjetiti i nakratko odmaknuti od terena i spremanja dresova u ekonomatu. Nije imao ništa protiv te nas je ugostio u obližnjem kafiću podno istočne tribine Gradskog stadiona, kojeg vodi njegov sin Marko.

-Jedno vrijeme, dok još nisam bio oružar, sva tri sina igrala su mi ovdje. Marko se nakon toga zaputio u Udarnik, Jurica je odigrao i nekoliko utakmica za seniore Gorice, a danas je tu ostao najmlađi Luka, koji je ulazni junior- za početak razgovora će Pevec koji dobro pamti sve promjene otkako je u klubu.

-Postepeno smo se dizali. Nismo naglili, iako smo dva puta bili pred vratima Prve lige. Sada je i bolje da tada nismo ušli, jer možda bismo i izgorjeli odmah nakon prve godine. Sada smo do kraja dozreli za taj iskorak i vidi se ta ruka jer sve su karike sada posložene i na svome mjestu i to sada sve funkcionira- kaže nam naš sugovornik, koji je itekako važna karika u cijelom tom lancu.

-Ja volim reći kako se teret bez jedne karike ne može dići, jer ako ta jedna karika pukne, sve ode dolje. Gledajući tako, sve kreće od moga resora; pripreme terena, pripreme opreme, jer bez toga klub ne može funkcionirati ni na nižoj razini- priča nam dalje.

Posla ima uvijek

Upravo zbog toga njega ćete u klubu vidjeti gotovo stalno. Neki će pomisliti da tu i spava, no pronaći će Pevec i slobodnog vremena da obiđe malo i ostale turopoljske terene, ali i pokoju utakmicu Kustošije, gdje mu sada igra sin Jurica.

-Zagorci bi rekli da sam tu od ve do ve. Netko pomisli, on za vikend negdje ide, pa baš i ne jer meni su upravo vikendi prebukirani jer tada su utakmice. Tu treba biti stalno- nastavio je razgovor Pevec koji je i dobri duh svlačionice, koja ga je prihvatila baš onakvim kakav jest; spontan i prirodan.

-Bez sloge i dobroga duha to ne bi ovako izgledalo, u to budite sigurni. Moram naglasiti kako su za mene svi igrači isti, bez obzira na njihov renome. Svi moraju dobiti sve, nema tu zapostavljanja nikoga od njih- kaže nam.

Čišćenje svlačionice kao svijetli primjer

Osim po rezultatima, HNK Gorica ove se godine istaknula i svojom urednošću. Naime, bez obzira na poraz ili pobjedu, dečki svlačionicu ostavljaju urednom i čistom. Svoje prste u tome imao je i oružar Franjo, koji kaže kako to nije ništa revolucionarno, već primjer kako bi svi trebali djelovati.

-To je samo odraz kulture i ništa drugo. Na to me ponukalo kada sam, nažalost, vidio jednu našu mladu reprezentaciju koja je iza sebe ostavila nepospremljenu svlačionicu. To me jako zasmetalo i tada sam si dao zadatak kako ćemo mi iza sebe uvijek počistiti svlačionicu. Fizioterapeuti su mi odmah uskočili u pomoć, Dado Žutić također. To nam je sada praksa bez obzira gdje igrali- kaže nam oružar HNK Gorice koji je zbog ove činjenice ponosan na cijelu svlačionicu. 

Branescu je čovjek iz naroda

Izmijenili su se kroz svlačionicu brojni treneri, ali i igrači. Svatko od njih na našeg je Peveca ostavio neki trag, no jedno je ime podvukao. Pogađate, riječ je o rumunjskom vratara Branescuu, koji je ove zime iz Gorice otišao u Žalgiris.

-On je čovjek iz naroda. On kao da se ovdje rodio- istaknuo je Pevec, koji je Rumunja upoznao i s čarima pravog turopoljskog bunceka.

-On je meni tvrdio kako je u Rumunjskoj najbolji buncek na svijetu. Čak mi je i neke slike pokazivao, na što sam mu ja rekao kako ću ga počastiti našim sirotinjskim te sam ga odveo kod Mike Medarića. Kad je probao taj buncek, izgovorio je i nekoliko prostih riječi na račun rumunjskog bunceka. Naravno, nisam ga mogao počastiti- priča Pevec, koji i dalje svakodnevno održava kontakte s rumunjskim vratarem, koji je cijelo osoblje goričkog kluba u trenutku kada bi dobio plaću nagradio i skromnim darom.

Smiješak na licu govori sve

Tijekom cijelog razgovora Pevec nije skidao smiješak s lica. Zadovoljstvo, kako njemu, tako i ostatku goričke ekipe nitko ne može uskratiti.

-Dok god smo jedni uz druge, napredovat ćemo i, vjerujem, dohvatiti Europu- ispalio je oružar HNK Gorice, koji dobru komunikaciju ima i s predsjednikom Črnkom za kojeg kaže kako je uvijek dostupan.

-Bez obzira tko ga zvao, on je uvijek tu i na dispoziciji. Mogu reći kako nam je odnos fantastičan jer svi mi u klubu smo kao jedan. Svi smo na istoj razini- kaže nam dok razmišlja o petku i utakmici u Osijeku gdje je HNK Gorica jesenas upisala pobjedu.

Upravo gostujuće pobjede ono su što se pamti, jer osim u Gradskom vrtu, Goričani su tijekom sezone skinuli već i skalp Hajduku na Poljudu, kao i Rijeci na Rujevici.

-Te su najslađe, no ima još onih koje su slatke, pogotovo one gostujuće gdje i najčešće pobjeđujemo- priča Pevec, čije se proslave drugoligaškog naslova svi još uvijek sjećaju.

Jedan od pokretača Lige Vukomeričkih gorica

Od samih početaka pokretanja Lige Vukomeričkih gorica je, uz povjerenika Zlatka Petraca, i naš sugovornik, koji je od prvog dana i predsjednik Udruge koja je zadužena za organizaciju lige.

-Ponosan sam na to jer to više nije slučajnost. Sada se s nestrpljenjem čeka lipanj i početak lige da krene ta naša breška karavana. Kada se pogleda na to vrijeme, mi smo si kroz tu ligu napravili sve; okupirali smo mlade, napravili smo terene, zaradimo i neki novac kako bismo to sve podizali na bolje. Tu nema negative, no naš breški mentalitet je takav da si svašta velimo, ali na kraju sve se to izgladi uz hladnu Žuju. Iako se svi zaklinjemo da više nećemo igrati, onda se opet jedva čeka sljedeća godina i nova lige- ispričao nam je Pevec koji, kad mu to dozvoli vrijeme, vodi i momčad Kozjače, koja često pomrsi račune favoritima.

-Mi smo ekipica koja samo velike skida s trona. Dva skalpa po ligi odradimo, zbog čega nas baš neki i ne vole- uz smiješak će.

Kupanje na Gradskom stadionu

Nakon što je odsviran kraj susreta između Gorice i Šibenika kojim je Gorica osigurala naslov, kao i plasman u 1. HNL, na kišnom Gradskom stadionu uslijedilo je veliko slavlje. Predvodio ga je upravo on, a njegovo skidanje i skakanje u vodom natopljen travnjak slika je koja će ostati zauvijek upamćena.

-To je bio, kako ja volim reći, skok u Prvu ligu. To se ne zaboravlja. Bio je to onaj moment koji smo svi zajedno napokon dočekali da napravimo taj iskorak. Ja sam tada bio samo iskren, mnogi nisu očekivali da ću završiti samo u gaćicama, no mene su preplavile emocije. Bog me stvorio takvog kakav jesam i ne želim se mijenjati te takav želim otići i na onaj drugi svijet- prisjetio se tog kišnog svibnja 2018. godine Franjo Kovačić, koji je toga dana započeo i svoju prvoligašku priču.(TM)

(tekst je objavljen u VGdanas novinama broj 147)