Obranu od poplava ne treba uzimati olako: „To je skup sustav i nijedan ne može nuditi apsolutnu sigurnost. Na vrijeme smo krenuli i uspjeli se obraniti.“

Obilne količine kiše koje su pale u Sloveniji tijekom 4. kolovoza izazvale su kaos kod naših susjeda. Nažalost, odnijele su i više života. Rijeke su se razlile po cijeloj zemlji i pokazale do tada neviđenu snagu prirode. Situacija se pozorno pratila i na našem području, jer se nalazimo nizvodno i za očekivati je bilo da nas neće zaobići ogromna količina vode koja se slijevala koritom Save. Već u petak se ozbiljno krenulo s pripremama, zatvoreni su svi cestovni prijelazi u oteretnom kanalu Sava – Odra, koji je trebao primiti višak vode na preljevu u Jankomiru. U subotu je vodena bujica počela puniti kanal.

Kako stvari stoje, odrađen je odličan posao. Unatoč vodnom valu koji se opasno približio onom iz 2010. godine, ovaj put nije bilo većih problema. Ono što je najvažnije nije bilo ljudskih žrtava, niti velike materijalne štete. Upravo je to ono što je najvažnije.

Uspjeli smo se obraniti po svim segmentima

Na temu zaštite od poplava i mogućnostima unaprijeđena tog sustava na širem goričkom području odlučili smo porazgovarati s rukovoditeljem branjenog područja Velika Gorica Krunoslavom Prentašićem. On se već više od 30 godina bavi se ovom problematikom i zna svaki kutak branjenog područja. Zanimljivo je vidjeti situaciju iz njegove vizure, specijalista koji je čitav svoj radni vijek posvetio ovoj problematici.

- Količinski i po visini očitanja ova poplava bila je slična onoj iz 2010. godine, odnosno razina vode bila je samo 20-tak centimetara niža. Situacija je bila dosta napeta. Dobili smo više vode od onog što smo očekivali po prvim proračunima. No, na vrijeme smo krenuli s pripremama te osigurali uvjete da se obrana provede kvalitetno. Sva ulaganja u obnovu nasipa i izgradnja transverzalnog nasipa pokazala su se presudna u posljednjoj poplavi. Uspjeli smo se obraniti po svim segmentima – rekao nam je Krunoslav.

Kako kaže, dosta je do sada napravljeno na zaštiti velikogoričkog područja, ali smatra da treba nastaviti ulagati u obnovu starih dijelova savskog nasipa, naročito na dijelu općine Orle. Upravo na tim mjestima bilo je potrebe za izgradnjom zečjih nasipa.

-Transverzalni nasip onemogućio je povrat vode u kazetu, odnosno područje koje se nalazi između lijevog nasipa oteretnog kanala Sava – Odra i desnog nasipa rijeke Save. Bilo bi jako, jako, teško braniti pri ovom vodostaju ovo područje. On je praktično prošle godine završen i ove godine već drugi put pokazao je svoju važnost. Prvi put zaustavio je povrat vode iz rijeke Kupe, a sada ispuštenu vodu iz oteretnog kanala Sava – Odra – istaknuo je naš sugovornik.

Nijedan sustav obrane od poplava ne može nuditi apsolutnu sigurnost

Kad se govori o sustavu obrane od poplava važno je istaknuti da je to jako skup sustav. U Hrvatskoj je izgrađeno oko 4 i pol tisuće kilometara nasipa. Cilj svake države je da se kroz što manje troškove osigura što veća sigurnost građana i imovine.

Sve ovisi o branjenom području, odnosno što se brani. Drugačije je kad se brane naselja, a drugačije šume i polja. Zanimalo nas je imali razlike između nasipa na zagrebačkom i goričkom području.

- Razlika između nasipa na goričkom području i zagrebačkom u načinu gradnje nema, samo su oni u Zagrebu veće visine i volumena. Projektirani su tako da mogu prihvatiti val koji se pojavljuje jednom u tisuću godina – odgovorio nam je sugovornik.

Ono što nas je iznenadilo je informacija da ne postoji sustav obrane od poplava koji nudi apsolutnu sigurnost.

- Nijedan sustav obrane od poplava ne može nuditi apsolutnu sigurnost. Jedan od najboljih primjera je grad Prag, koji je prije 20-tak godina imao razinu vode do prvog kata. Nije se vidio ni Karlov most, a imali su uređen sustav. Postoje situacije kada dobijete količinu vode na koju niste mogli računati. U vrijeme ekstremnih uvjeta, svašta se može dogoditi – upozorio je Krunoslav.

Nasipi nisu osjetljivi na silu vodenog vala, već na dugotrajan doticaj s vodom

Objasnio je i kako funkcionira sustav nasipa. Njihova glavna namjena je odvođenje vodene bujice od branjenog područja. I dok se mogu nositi sa silom vode, nasipi su osjetljivi na dugotrajni doticaj s vodom.

- Nasipi su izgrađeni da mogu izdržati visoki vodostaj pet dana, a nakon toga dolazi do namakanja nasipa te on može izgubiti čvrstoću. Savski nasipi napravljeni su da zadrže i odvedu višak vode tijekom poplava. Izdržali bi oni i više, ali je stupanj sigurnosti manji. Nama je važno da postoji razmak između vodnih valova i da se nasipi mogu ocijediti, jer ako bi se nastavili jedan na drugi struktura nasipa se može poremetiti – dodao je Prentašić.

Ponekad ne ide sve kako treba, ali s tim se treba znati nositi

Kod obrane od poplava treba uvijek biti spreman na iznenađenja. Tu do izražaja dolazi sposobnost prilagodbe situaciji odgovornih struktura. Jedno takvo neugodno iznenađenje dogodilo se na sifonu u Čičkoj Poljani, gdje su zapornice u počele puštati vodu iz oteretnog kanala Sava – Odra u prostor zvan kazeta, koji je sa svih strana zatvoren nasipima. U tom prostoru nalazi se i naselje Čička Poljana, čiji stanovnici još dobro pamte poplavu iz 2010. godine. S jedne strane gnjev ljudi, a s druge strane voda koju treba zaustaviti  stvarali su pritisak na našeg sugovornika.

- Zapornice su zadnji put servisirane prije godinu i pol. U međuvremenu smo ih koristili bez ikakvih problema. Kad smo spustili zapornice nije bilo problema, oni su se počeli događati dva sata nakon toga. Nešto ih je u gornjem dijelu izmaknulo, a još ne možemo od vode vidjeti što se točno dogodilo. Unutra vam se nalaze tri cijevi po 180 centimetara promjera. Da je tu došlo do većeg popuštanja, tu količinu vode mi ne bi mogli ispumpati i nastala bi havarija. Zapornice su stvarale velike vibracije i bilo me je strah da ne ispadnu komplet iz svog ležišta. S druge strane kanala imali smo pet metara vode – prepričao nam je situaciju Krunoslav.

Trebalo se snaći. Bio je praznik, a sutradan nedjelja i sve firme koje bi mogle sanirati kvar nisu radile. One nisu dio sustava obrane od poplava na koje se moglo računati. Situacija je spašena vrećama, armaturnom mrežom i čeličnom pločom, koje su izdržale svu silinu vodnog vala.

U Turopolju ne prijeti samo Sava

No, nije Sava jedini izvor problema kada su u pitanju poplave. I lateralni kanal smješten uz desni nasip oteretnog kanala Sava – Odra u kišnim periodima zna raditi probleme u naseljima koja se pružaju uz njega. U njemu se sakuplja voda iz slivnog područja od Rakovog Potoka do ulijeva lateralnog kanala kod Vukovine.

- Sve zavisi kakve su kiše. Kad su prilike ekstremne kanal se puni do vrha i voda se prelijeva preko ceste i plavi područje južno od nasipa, uključujući i dio naselja Petrovina. Imamo problem kako štiti to naselje. U ovim uvjetima Petrovina je nebranjena i naselje otvoreno svim tim visokim vodama koje uzrokuje lateralni kanal. U suradnji s lokalnom zajednicom mi taj problem trebamo početi rješavati. Trebalo bi prvo riješiti imovinsko-pravne odnose. Naselje bi trebalo opasati kanalom s južne strane, a od kanala bi trebalo podići zid tek tada bi se naselje moglo braniti – rekao je naš sugovornik.

Kako kaže, situaciju otežavaju i nesavjesni građani koji otpad bacaju u kanal koji spaja potok Peščenjaka i Ravniščak. Taj spoj trebao je omogućiti da se voda kreće iz jednog u drugi potok i da se tako rasterećuje lateralni kanal.

Protekli vodni val pokazao je da se „puše i na hladno“ i sve žurne službe zadužene za obranu od poplava bile su na razini zadatka. Mjere su puštane i ranije no što je to bilo nužno u trenutku, no ništa se nije prepuštalo slučaju. Unatoč manjim incidentima kojih je bilo, treba čestitati svim sudionicima ove akcije na velikom trudu i požrtvovnosti koju su iskazali. Iako je voda bila blizu razini iz 2010. godine, ovaj put nije bilo iznenađenja.