Bednjanski govor: Doznajte sve o hrvatskom pradijalektu koji teško razumiju i ostali kajkavci, a kamoli ostali
Po redu 241. izdanje Matičinog četvrtka sutra vam donosi jedno veoma atraktivno predavanje pod nazivom 'Bednjanski govor' koje će održati gđa. Dragica Žimbrek iz Bednje.
Bednjanski mjesni govor najstariji je hrvatski pradijalekt s kojim su Hrvati došli u ove krajeve koji teško razumiju i ostali kajkavci, a kamoli govornici današnjeg književnog standarda. Baednjunska prakajkavica osebujan je kajkavski govor (subdijalekt) sjeverozapadnog ruba Hrvatskog Zagorja uz slovensku granicu Štajerske, uglavnom u dolini gornje Bednje između Strahinjščice i Macelja, a govori se u selima oko Bednje, Jesenja, Trakoščana i u okolnim zaselcima.
Ministarstvo kulture je 2007. godine bednjanski govor proglasilo hrvatskim kulturnim dobrom i upisalo ga na Listu zaštićenih dobara.
Dragica Žimbrek – Bednjoiščico, diplomirana učiteljica, 12 godina radila je u školi na Bednje, nakon Pedagoške akademije likovne umjetnosti u Čakovcu i Učiteljske škole u Zagrebu.
-Aktivna je u mnogim društvima, osobito u Seljačkoj slogi, u raznim scenskim prikazima dramske grupe i u pjevačkom zboru. Nakon 12 godina učiteljskog rada, radi kao pastoralna suradnica u Biskupiji Trier, u Hrvatskoj katoličkoj misiji Koblenz, gdje je vodila hrvatsku i folklornu školu te 33 godine radila karitativno, dobrotvorno- najavljuju iz Matice hrvatske svoju gošću te poručuju da će predavanje u Muzeju Turopolja započeti u 19 sati.
Pjesničko-glazbenu potporu pružit će Siniša Belošević s pjesmom Nevenke Lang, 3. pjesmom iz ciklusa „Stihovi i note Turopolja“.
Sveta Lucija već gotovo 500 godina zaštitnica Turopoljki i Turopoljaca
Sopić dočekuje 'svoju' Goricu: Za moj bivši klub i ljude koji su tamo vežu me posebni osjećaji i emocije
Dan grada: Otvaranje nove dvorane rukometnim turnirom za najmlađe rukometašice
ZTC isporučio HRZ-u dva protupožarna aviona
Svečano proslavljen Dan grada: "Velika Gorica grad je za sve generacije, gradimo ga zajedno"
Javna priznanja u rukama ovogodišnjih laureata: Ivanu Rožiću i Josipu Zidaru, postumno Povelje za životno djelo