Blagdan je Tijelova: Večeras zajednička misa goričkih župa i svečana procesija

Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, slavimo na današnji dan.

Riječ je o katoličkom blagdanu koji je u Hrvatskoj 2001. godine proglašen neradnim danom i državnim praznikom, a svake godine slavi se na deveti četvrtak nakon Uskrsa.

Kao i prijašnjih godina, u Velikoj Gorici danas, na svetkovinu Tijelova, održat će se misa triju goričkih župa i to u 18:30 sati na otvorenom, ispred crkve Navještenja Blažene Djevice Marije.

Nakon mise vjernici će krenuti Šetalištem Franje Lučića u Tijelovsku procesiju, pa zatim Pleškom umjesto trenutno raskpanom Svačićevom ulicom, preko HBZ-a, pa zatim Ulicom Mate Lovraka do crkve blaženog Alojzija Stepinca, a kretati će se u pratnji policije.

-Tijelovo je skraćeni naziv u narodu za Svetkovinu Presvetog Tijela i krvi Kristove. Slavimo euharistiju gdje nas Krist okuplja. Tom svetkovinom to otajstvo javno štujemo kroz procesiju noseći presveti oltarski sakrament s posvećenom hostijom. To je sakrament Božje ljubavi prema nama, jedanput na godinu na poseban način želimo izraziti i ispovjediti tu vjeru, euharistijom koja je redovita i Tijelovskom procesijom- rekao nam je župnik NBDM, Norbert Ivan Koprivec.

Svetkovina Tijela i Krvi Kristove jedna je od idejnih blagdana koji su duboko ukorijenjeni u životu Katoličke Crkve. Povijesna podloga i razvoj kreću od 8. stoljeća, a službenu potvrdu dobivaju u 13. stoljeću, kad se sastavljaju euhološki obrasci koji nisu promijenjeni do današnjih dana. Na cijelo zapadno kršćanstvo proširuje se u 14. stoljeću.

Augustinska redovnica Sveta Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji imala je viđenje punog mjeseca na kojem je opazila mrlju. Puni mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana kojim bi se častio Presveti oltarski sakramenat. Na njezinu molbu mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se u početku zvao blagdan Euharistije.

Sveta Julijana i njezini suvremenici promicali su ideju toga blagdana i željeli su ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. 1264. godine objavio je bulu kojom blagdan Euharistije želi proširiti na cijelu Crkvu. Ipak, brza ga je smrt spriječila u tome, pa tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.