FOTO: Žirovina bogatija programom i sadržajem, no hrastove šume, na žalost, sve siromašnije plodovima

Plemenita opčina turopoljska organizirala je sadržajem i programom bogatu Žirovinu u Turopoljskom lugu. Subotnje poslijepodne bilo je ispunjeno brojnim događanjima za sve uzraste kod lugarnice Čardak u hladovini hrastove šume.

-Turopoljski lug je uvijek bio generator razvoja našeg Turopolja, a i naša Velika Gorica, sam naziv joj znači Velika Šuma. Ta šuma se nekada protezala od ovog mjesta pa sve do Kurilovca. Naš cilj je da vratimo čovjeka bliže toj šumi koja je prekrasna, pogotovo njeni stoljetni hrastovi-istaknuo je župan POT-a Juraj pl. Odrčić pojasnivši podrobnije što je žirovina nekad značila:

-U prošlosti je bilo od iznimne važnosti koliko je rodilo žira za ishranu turopoljskih svinja, a komisija Plemenite opčine poslala bi svoju delegaciju da ispita koliko je žira nateklo. Nakon toga bi žirovinska komisija objavila koliko je to, i koliko svinja može ući u šumu, a to je ponuda i potražnja generirala kolika će biti cijena te ispaše. Dakle ta ispaša, odnosno njena cijena je žirovina- kazao je Odrčić.

Kroz godine je priroda bila blagonaklonija ljudima nego što je danas, pa su i ti izvještaji bili bolji nego posljednjih desetljeća, objašnjava Odrčić. A nakon prebrojavanja žireva i podnošenja izvještaja uslijedila bi velika fešta - Žirovinsko spravišće. Tu tradiciju plemenitaši nastavljaju i danas okupivši na jednom mjestu članove turopoljskih udruga Turopoljske skaute – Tur te Avanturopolje, kao i ostale zaljubljenike u prirodu, šume i tradiciju turopoljskog kraja.

Skauti podigli šatore, posjetitelji se provozali quadovima, održana predavanja...

Dan je tako bio ispunjen brojnim sadržajima za sve generacije koje su se mogle okušati u pucanju lukom i strijelom, puškom ili gađanju mete sjekirom. Također mogli su isprobati vožnju quadovima te se upoznati s aktivnostima turopoljskih skauta koji su ondje podigli šatore.

Održana su i zanimljiva predavanja. Načelnik susjedne općine Orle Ervin Vuica predstavio je prisutnima projekt izgradnje Selečkog mosta koji spaja sela s turopoljskim šumama.

-Završavamo izvedbeni projekt, imamo još tjedan dana posla. Odabrali smo izvođača radova i krećemo kroz deset dana s radovima. Most nam je važan zbog ljudi Donje Posavine koji u Vukomeričkim goricama imaju svoje posjede i do sada su trebali kružiti 50 kilometara, umjesto da pređu samo 11, putem mosta – kazao je Ervin Vuica, a više o samom projektu već smo ranije pisali – ovdje.

Održano je i predstavljanje knjige „Povijest Plemenite opčine turopoljske“ autora Ivana Rožića, a u samoj lugarnici otvorena je izložba maketa tradicijskih drvenih gradnji, rukotvorina Velikogoričana Stjepana Mihanovića. Cijeli program svojim je izlaganjem začinio mladi Nikola Pejak ispričavši nekoliko legendi naših šuma.

Uz sve to neizostavan je bio i zabavan program uz dobru pjesmu i finu hranu.

Situacija u šumama je loša, hrast se sam bori za opstanak

No, iako je nakon prošlogodišnjeg skromnijeg obilježavanja Žirovine, iz svima nam znanih korona razloga, ovog puta ona pružila sadržajno bogatiji i zanimljiviji program ukazavši nam tako ponovo na bogatstvo turopoljske baštine i ponos onih koji ju njeguju, izlaganje Damira pl. Brebrića, šumara POT-a o stanju u turopoljskim hrastovim šumama nije ostavilo mjesta za optimizam. Novi nametnik koji je sve više prisutan na našem području i dalje opustošuje stabala hrasta ne ostavljajući tako puno plodova na njima. Uz klimatske promjene koje se uvelike razlikuju od onih iz doba „pravih“ žirovina i spomenutog nametnika, naše šume su sve siromašnije plodom.

-Situacija je jako loša jer nametnik koji se zadnjih 7-8 godina pojavljuje, doseljen je iz Amerike i nemamo ovdje prirodnog predatora koji bi tu stjenicu protjerao. Do lipnja imamo jako dobre rezultate i čini se da će šuma roditi žirom, no onda nam se dogodi da listovi počinju žutiti i ta nam sjenica sav klorofil iz lisnih nasada posiše i nema više hrast čime formirati taj žir koji se onda deformira i počne padati u kolovozu. Tako da će i ove godine biti urod jako jako slab, umjeren tamo gdje nije bilo te stjenice. Ne napada baš svugdje, ali 90 posto stabala uništi. Glavne štetnike smo uspjeli dosad anulirati ili reducirati, no ovog novog nismo uspjeli jer nema svog prirodnog neprijatelja. To je sitni nametnik kojeg ne smijete dirati niti prirodnim insekticidom jer se pojavljuje u doba kad se pojavljuju plemenite ptice i kukci. Mora se pojaviti neki prirodni predator, možda ćemo ga također morati uvesti iz Amerike-rekao nam je Damir pl. Brebrić.

Hrastu, kaže, ne preostaje ništa drugo nego da se sam izbori za svoj opstanak kao što je to radio i kroz stoljeće.

-Uz ovu klimu kakva je, i stjenicu kakva je, hrast se sam pokušava obraniti i mi tu ne možemo niti na klimu utjecati niti na američku stjednicu. Nade u njegovu dugovječnost i borbu, čime se sve on kroz stoljeća borio, moramo položiti i vjerovati da će se i sada sam uspjeti obraniti-dodao je Brebrić.

Tradicionalnu Žirovinu u Turopoljskom lugu posjetili su i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar te njegov zamjenik Neven Karas pruživši POT-u svesrdnu podršku Grada, a nije izostala niti ona Zagrebačke županije čija je predstavnica, Martina Glasnović, predsjednica Županijske skupštine, istaknula važnost ove manifestacije kao i napora Plemenite opčine turopoljske da očuva tradiciju i bogatstvo našeg kraja.

-Plemenita opčina turopoljska je posebna udruga i puno više od udruge što se vidi kroz njena djelovanja na kulturnom djelu, borbi za zemljišne zajednice, isto tako je i ovlaštena uzgojna organizacija za uzgoj turopoljske svinje. Ona je naša izvorna hrvatska pasmina, a teritorijalno vezana za područje Zagrebačke županije i to baš Turopoljskog luga kojeg je Županija 2003.g proglasila zaštićenim krajobrazom. Tako da Zagrebačka županija stoji iza rada zajednice POT-a, redovito pratimo njihov rad, javljaju se na naše programe te imaju odlične projekte, a i ovo je prilika da čujemo koji su noviteti pa kod kreiranja proračuna za iduću godinu vidimo gdje možemo otvoriti vrata i prostor ovoj uistinu posebnoj udruzi-rekla je Martina Glasnović.