Glagoljaši na posljednju nedjelju u crkvenoj godini slavili misu u Ščitarjevu
22.11.2016. / Nefertum IT
U župi Svetog Martina biskupa u Ščitarjevu na blagdan Krista Kralja koji se slavi posljednje nedjelje crkvene godine svetu misu je slavio franjevac trećoredac glagoljaš fra Petar Bašić, gvardijan samostana svetog Franje u Odri, koji osim redovnicima služi i kao dom za starije i nemoćne.
Redovnici samostana pomažu u pastoralu župe Odra, po turopoljskim župama i drugdje, kao što su činili i ranije, a prije više stoljeća čak su bili i župnici u Turopolju, pa tako i u Ščitarjevu.

Među franjevačkim zajednicama u Hrvatskoj, trećoredci su jedini koji inventare samostana i popise zemljišta pišu kurzivnom glagoljicom i hrvatskim jezikom. Uz redovitu uporabu glagoljice i njegovanje i očuvanje crkvenoslavenskog jezika u bogoslužju, trećoredci su i učitelji glagoljaštva i prenosioci hrvatske glagoljaške baštine, pa se nazivaju glagoljaši.
Pišu teološka, književna i duhovna djela, različite propovijedi, prepisivane ili prevođene teološke knjige, ali i osobne ostavštine i korespondencije, zapise, pisma i dnevnike različitog sadržaja. O tome svjedoči sačuvana „Bilježnica ščitarjevskog župnika pisana glagoljicom 1524-26 godine“ kao „Popis selah i seljanah župe ščitarjevačke u kotaru goričkom; popis troškovah i dohodakah“.

U spomen 390-te obljetnice pisanog djela koji je važan prilog proučavanju crkvene i društvene povijesti proglašeni su „Dani glagoljice u Ščitarjevu“. To se obilježilo predavanjima u Ščitarjevu i Dalmaciji, izložbom glagoljičkih knjiga u osnovnoj školi, glagoljičkim natpisom na ploči „Stopa svetog Martina“, a sada i na kipu svetog Martina biskupa pred ščitarjevskom crkvom.
Kao što smo već pisali, kip je darovao župljanin, naivni kipar Stjepan Božić iz Novaka Ščitarjevskih, a izradio ga je od drveta srušene stoljetne lipe „svetog drva naših pradjedova“ koje je raslo u parku „par koraka dalje od kipa“ – pa se može reći da su „na panju njegove STOPE“
Posebno zanimljivo je, da je uz suglasnost župnika i autora kipa, Ivan Nađ upisao glagoljski natpis na istesanoj „svetoj knjizi“ koju drži u ruci Martin biskup, kao znak-atribut europskog sveca, poznatog evangelizatora i redovnika. Nakon svete mise pred kipom je objasnio natpis znatiželjnim vjernicima, da je hrvatskim pismom glagoljicom prepisao citat „Molitve nedjeljne“ („Oče naš“) iz prve početnice (bukvara) tiskane 1527. godine u Veneciji (kada i ščitarjevska bilježnica pisana 1524-26).

Tako su obilježeni važni događaji iz povijesti župe : 1700-ta obljetnica rođenja sv. Martina i “Sveta godina milosrđa“. Uz simboličan prikaz scene milosrdnog Martina na kipu „Trpećeg Isusa“ s natpisom „Plaštem me zaogrnuo Martin“ –i milosrđe „dijeljenja plašta sa prosjakom“ je prikazano na novim vitraju „Svetog Martina“ na prozoru župne crkve, daru obitelji Čukelj iz Ščitarjeva.
Ivan Nađ, Zmaj Brezanski od Hrvata
Redovnici samostana pomažu u pastoralu župe Odra, po turopoljskim župama i drugdje, kao što su činili i ranije, a prije više stoljeća čak su bili i župnici u Turopolju, pa tako i u Ščitarjevu.

Među franjevačkim zajednicama u Hrvatskoj, trećoredci su jedini koji inventare samostana i popise zemljišta pišu kurzivnom glagoljicom i hrvatskim jezikom. Uz redovitu uporabu glagoljice i njegovanje i očuvanje crkvenoslavenskog jezika u bogoslužju, trećoredci su i učitelji glagoljaštva i prenosioci hrvatske glagoljaške baštine, pa se nazivaju glagoljaši.
Pišu teološka, književna i duhovna djela, različite propovijedi, prepisivane ili prevođene teološke knjige, ali i osobne ostavštine i korespondencije, zapise, pisma i dnevnike različitog sadržaja. O tome svjedoči sačuvana „Bilježnica ščitarjevskog župnika pisana glagoljicom 1524-26 godine“ kao „Popis selah i seljanah župe ščitarjevačke u kotaru goričkom; popis troškovah i dohodakah“.

U spomen 390-te obljetnice pisanog djela koji je važan prilog proučavanju crkvene i društvene povijesti proglašeni su „Dani glagoljice u Ščitarjevu“. To se obilježilo predavanjima u Ščitarjevu i Dalmaciji, izložbom glagoljičkih knjiga u osnovnoj školi, glagoljičkim natpisom na ploči „Stopa svetog Martina“, a sada i na kipu svetog Martina biskupa pred ščitarjevskom crkvom.
Kao što smo već pisali, kip je darovao župljanin, naivni kipar Stjepan Božić iz Novaka Ščitarjevskih, a izradio ga je od drveta srušene stoljetne lipe „svetog drva naših pradjedova“ koje je raslo u parku „par koraka dalje od kipa“ – pa se može reći da su „na panju njegove STOPE“
Posebno zanimljivo je, da je uz suglasnost župnika i autora kipa, Ivan Nađ upisao glagoljski natpis na istesanoj „svetoj knjizi“ koju drži u ruci Martin biskup, kao znak-atribut europskog sveca, poznatog evangelizatora i redovnika. Nakon svete mise pred kipom je objasnio natpis znatiželjnim vjernicima, da je hrvatskim pismom glagoljicom prepisao citat „Molitve nedjeljne“ („Oče naš“) iz prve početnice (bukvara) tiskane 1527. godine u Veneciji (kada i ščitarjevska bilježnica pisana 1524-26).

Tako su obilježeni važni događaji iz povijesti župe : 1700-ta obljetnica rođenja sv. Martina i “Sveta godina milosrđa“. Uz simboličan prikaz scene milosrdnog Martina na kipu „Trpećeg Isusa“ s natpisom „Plaštem me zaogrnuo Martin“ –i milosrđe „dijeljenja plašta sa prosjakom“ je prikazano na novim vitraju „Svetog Martina“ na prozoru župne crkve, daru obitelji Čukelj iz Ščitarjeva.
Ivan Nađ, Zmaj Brezanski od Hrvata
Zadnje objavljeno

MO Gradići želi nadzorne kamere u naselju: Prečesto se krše prometna pravila

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježen s goričkim školarcima: Filmom i predavanjem potaknuli ih na razmišljanje o vlastitim emocijama

Trkački as iz Vukovine David Čonkaš prvak Hrvatske u kartingu: Nema odmora za mladog šampiona - slijedi PH u judu u Dubrovniku pa FIA Svjetski kup u Maleziji

Natječaj za dodjelu gradskih stipendija je otvoren: Učenicima 100 eura, studentima 165 eura mjesečno!

U Velikoj Gorici obilježena 80. godišnjica progona njemačke manjine

Vjernici se oprostili od prečasnog Đure Saboleka i ispratili ga na vječni počinak
