Izložba „Portreti Ivana Pavla II. u suvremenom hrvatskom slikarstvu“ povodom 35. obljetnice zavjetnog hodočašća

U utorak, 1. rujna 2026. godine u 17:30 sati u Galeriji Trumbetaš bit će otvorena izložba „Portreti Ivana Pavla II. u suvremenom hrvatskom slikarstvu“, koja donosi 15 umjetničkih djela hrvatskih akademskih slikara i kipara posvećenih uspomeni na svetog papu Ivana Pavla II.

Izložba se priređuje povodom 35. obljetnice zavjetnog hodočašća Velikogoričana u svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, tradicionalnog hodočašća koje je tijekom više od tri desetljeća postalo važan dio duhovnog i društvenog života Velike Gorice i brojnih vjernika iz okolnih mjesta.
Umjetnička djela na izložbi svjedoče o različitim likovnim pristupima i osobnim doživljajima pape Ivana Pavla II., a zajednička im je želja autora da kroz umjetnost sačuvaju trajnu uspomenu na velikog crkvenog poglavara, čovjeka i prijatelja Hrvatske.

Na izložbi su predstavljeni radovi sljedećih autora:

• Mladen Veža, akademski slikar
• Ljerka Njerš, akademska slikarica
• Kuzma Kovačić, akademski kipar
• Renata Facan pl. Kušec, akademska slikarica
• Vladimir Blažanović, akademski slikar
• Fadil Vejzović, akademski slikar
• Nediljko Tintor, akademski slikar
• Karlo Posavec, akademski slikar
• Vladimir Kuharić, akademski slikar
• Pavao Hudek, slikar i kipar
• Kruno Bošnjak, akademski kipar
• Ratko Peraić, akademski kipar
• Zorica Turkalj, akademska slikarica
• časna sestra Pia Pađen, slikarica
• časna sestra Terezija Lončarević, slikarica

Zavjet koji traje 35 godina

Priča o zavjetnom hodočašću Velikogoričana seže u 1991. godinu, kada su župnik župe Navještenja Blažene Djevice Marije, mons. Josip Frkin, i vjernici župe dali zavjet da će pješice hodočastiti u Mariju Bistricu kako bi Velika Gorica bila pošteđena ratnih razaranja i stradavanja ljudi.
Prvo zavjetno hodočašće organizirano je u rujnu 1992. godine, kada su hodočasnici pješice išli u Mariju Bistricu i vraćali se u Veliku Goricu. Uz pomoć tadašnjeg upravitelja svetišta, mons. Lovre Cindorija, za hodočasnike je bilo organizirano i noćenje u prostorima osnovne škole u Mariji Bistrici.

Već sljedeće godine hodočašće je organizirano tako da se u Mariju Bistricu išlo pješice, dok se povratak odvijao autobusima. Broj hodočasnika iz godine u godinu rastao je, a zavjetno hodočašće Velike Gorice preraslo je u okupljanje vjernika iz Siska, Pokupskog, Zagreba i drugih krajeva.
Od prvotnih tristotinjak hodočasnika broj je tijekom godina dosezao i više od tri tisuće sudionika, neovisno o vremenskim uvjetima. Svaki hodočasnik na put kreće iz vlastitog razloga – zbog zavjeta, molitve, osobnog izazova, druženja ili jednostavno želje da bude dio zajedništva koje ovo hodočašće iz godine u godinu potvrđuje.

Tradicija se nastavlja zahvaljujući brojnim ljudima koji sudjeluju u organizaciji i pružaju potporu hodočasnicima. Posebna zahvala pripada volonterima, kao i župljanima župe Šćitarjevo koji u ranim jutarnjim satima organiziraju okrjepu, uz veliku potporu Grada Velike Gorice.

Poveznica s prvim Papinim posjetom Hrvatskoj

Izloženi portreti podsjećaju i na još jedan važan događaj koji povezuje Veliku Goricu sa svetim Ivanom Pavlom II. – njegov prvi posjet Hrvatskoj u rujnu 1994. godine, kada su upravo Velikogoričani imali čast među prvima pozdraviti Svetog Oca na zagrebačkom aerodromu.

Zavjetno hodočašće u Mariju Bistricu i susret s Ivanom Pavlom II. povezuje snažna pobožnost prema Majci Božjoj, koju je sveti Ivan Pavao II. posebno častio, kao i vjernici Velike Gorice. Upravo zato izložba nije samo pregled umjetničkih interpretacija Papova lika, već i podsjetnik na razdoblje, vjeru i zajedništvo koji su ostavili dubok trag u životu Velike Gorice i njezinih građana.

O autoru zbirke

Izložba je povezana s kolekcionarskim i kulturnim djelovanjem Ivice Jurjevića, teologa, pjesnika i kolekcionara umjetnina, kao i bivšeg ravnatelja Doma umirovljenika u Zagrebu.

Jurjević je rođen u župi Kruševo, gdje je završio osnovnu školu, dok je srednju školu završio u Zadru. Godine 1981. diplomirao je na Teološkom institutu u Zagrebu, a nakon školovanja postao je prvi svjetovni teolog u Jugoslaviji. Cijeli je profesionalni život posvetio socijalnoj skrbi i potrebama čovjeka. Piše pjesme domoljubnog, duhovnog i socijalnog sadržaja te živi u Zagrebu.

Izložba „Portreti Ivana Pavla II. u suvremenom hrvatskom slikarstvu“ ostaje otvorena do 10. rujna 2026. godine.