KUD Mičevec: Tri desetljeća rada na očuvanju kulturnog blaga, tradicije i identiteta zajednice

Za Kulturno-umjetničko društvo Mičevec 2025. godina je godina velikog jubileja. Godina je ovo u kojoj je društvo proslavilo 30. obljetnicu djelovanja. Brojne generacije kroz puna tri desetljeća prošle su kroz KUD njegujući kulturnu baštinu cijelog turopoljskog kraja, predstavljajući svoj Mičevec na susretima, smotrama i festivalima diljem Lijepe Naše. Povijest kulturnog stvaralaštva u ovom najsjevernijem velikogoričkom naselju seže u daleku prošlost, a KUD Mičevec danas nastavlja čuvati tu tradiciju i doprinositi prepoznatljivosti Velike Gorice kao „Grada folklora“.

Prema pisanim podacima u programima Smotri folklora Grada Zagreba, još prije Drugog svjetskog rata saznajemo da je pjevački zbor Ogranka Seljačke sloge „Klas“ iz Mičevca nastupio na seljačkoj smotri zborova 7. lipnja 1936. godine. Ogranak je tada brojio 42 člana.

Početkom Drugog svjetskog rata rad Ogranka prestaje, no ponovno se aktivira 1954. godine pod nazivom Kulturno-pjevačko društvo „Klas“. Nekoliko godina djeluje pod vodstvom prof. Marka i Ankice Bedić te Franje i Julije Novosel. U tom razdoblju društvo nastupa na općinskoj smotri u Velikoj Gorici te s dramskom skupinom u Odri, Plesu, Novom Čiču i Petruševcu, izvodeći igrokaz „Hasanaginica“. Nabavkom tamburaških instrumenata 1959. godine osniva se tamburaški zbor, a predsjednik društva bio je Slavko Brdek.

Osnivanje Kulturno-umjetničkog društva Mičevec, koje i danas djeluje, inicirao je njegov današnji predsjednik Vladimir Štarkelj. Osnovano je 4. lipnja 1995. godine, a prvi predsjednik postaje Zdravko Caganić.

-Razlog osnivanja bio je višestruk. Nakon Domovinskog rata i ratnih stradanja, grupa entuzijasta pokreće rad Mjesnog odbora, budući da su 1993. godine ukinute Mjesne zajednice. U sklopu ponovne društvene i kulturne obnove mjesta pokrenuta je i inicijativa za osnivanjem kulturno-umjetničkog društva kako bi se obnovila tradicija, zajedništvo i kulturni život Mičevca - objašnjavaju iz KUD-a.

Cilj Društva bio je očuvati povijest Mičevca, oplemeniti sadašnjost i doprinijeti budućnosti mjesta. Zahvaljujući predanosti brojnih mještana – ljudi iskrenog srca i ljubitelja tradicije – započet je rad na očuvanju kulturnog blaga, identiteta i korijena zajednice. Danas Društvo ima neprocjenjivu važnost te doprinosi prepoznatljivosti Velike Gorice kao „Grada folklora“.

-Mičevec se ponosi svojom materijalnom i nematerijalnom baštinom. Čuvanje melodija, pjesama, plesova i starih narodnih običaja nema cijenu. Mnogi članovi, nekadašnji, sadašnji i budući, svojim nesebičnim doprinosom obogaćuju rad Društva - dodaju iz KUD-a.

Ostvareni su značajni rezultati, a Društvo je dobitnik Povelje Zagrebačke županije za uspješan rad i promociju kulturne baštine u Hrvatskoj i svijetu.
Kulturno-umjetničko društvo Mičevec od osnutka 1995. godine djeluje u skladu s temeljnim načelima glazbeno-scenskog amaterizma. Osnovna djelatnost Društva jest očuvanje folklorne tradicije Turopolja, ali i ostalih dijelova Republike Hrvatske. Uz folklorni repertoar, njeguje se i starogradska pjesma i ples.

Svojim programima KUD Mičevec obuhvaća široko područje kulturnog djelovanja: književnost, glazbu, kazalište, ples, vizualnu kulturu, muzeologiju, obrazovanje, kulturni turizam i dokumentarno filmsko stvaralaštvo.

Izdalo je i više knjiga: Mičevec, Etno Mičevec, Čuvari kulturne baštine Turopolja, zbirke pjesama Živiš u nama, pet nosača zvuka te četiri kratkometražna dokumentarna filma: Turopoljska razglednica, Turopoljska podgutnica, August i Slavica Šenoa i Čuvari kulturne baštine Turopolja.

-Sve plesne koreografije utemeljene su na izvornim običajima, pjesmama i plesovima, u glazbenoj pratnji tradicijskih instrumenata. Uvježban ples, izražajno pjevanje, virtuoznost tamburaške pratnje te živopisne replike izvornih nošnji prepoznatljive su značajke našeg KUD-a - kažu nam.

U 2025. godini umjetničke voditeljice i voditelji su: Snježana Špehar – vokalna sekcija, Jasmin Ramić – tamburaška sekcija (mlađa i starija skupina), Ana Klenović – starija plesna sekcija, Jasminka Podlejan – dječje folklorne sekcije, Viktoria Rulek – garderobijerka i Jasna Kirin – voditeljica knjižnice i muzeja Etno-Mičevec.

Materijalna baština obuhvaća sve predmete koje čovjek stvara rukama, dok nematerijalna baština uključuje ples, glazbu, dječje igre, vještine i znanja. Narodna nošnja stoga je materijalna baština, dok su pjesma, ples i umijeće izrade nošnje nematerijalna baština koja se prenosi s generacije na generaciju.

Mičevec posjeduje prepoznatljiv identitet u govoru i narodnoj nošnji. U suvremenom društvu, gdje se ukusi brzo mijenjaju, očuvanje tradicije postaje iznimno važno kao temelj kulturnog i osobnog identiteta.

-Tradicijski ples, pjesma, glazba i igra najprivlačniji su dio folklorne kulture, jer se mogu promatrati u kontekstu zabave, rekreacije te scenskog i javnog izvođenja, pri čemu se postiže visoka umjetnička vrijednost. Posebna se pažnja stoga posvećuje odabiru primjerenog i izvornog folklornog materijala, kako bi se djeca i mladi zadržali u svijetu tradicijske kulture i odrastali u ozračju poštovanja vlastitih korijena - kažu iz KUD-a Mičevec.

Značajna odlika rada Kulturno-umjetničkog društva Mičevec jest okupljanje velikog broja mještana svih naraštaja, koji svoje slobodno vrijeme provode na kreativan i društveno koristan način. Društvo prenosi ljepotu tradicije na mlade i odrasle, jača život zajednice i povezanost među ljudima te time izravno doprinosi razvoju kulturnog i društvenog identiteta mjesta.

Dječje stvaralaštvo i razvoj sekcija

Od 1998. godine u sklopu Društva djeluje Dječji zbor „Zvončići“, pod vodstvom Mirjane Marinčević. Zbor je snimio više nosača zvuka, među kojima se ističe album A zašto baš ja. Glazbenu obradu potpisao je prof. Zoran Jašek, a tekstove pjesama napisala je Mirjana Marinčević. „Zvončići“ su često nastupali na Hrvatskom dječjem festivalu u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.

Od 2000. godine izdavalo se i tiskano glasilo KUD-a Mičevec, kojim se javnost informirala o kulturnim programima i događanjima. U suradnji s dramskom skupinom izvedena je scenska predstava „Mičevečki svati“, čiji je tekst napisala Renata Haluga.

Godine 2003. Društvo izdaje knjigu Mičevec, autora Vladimira Štarkelja i Mladena Brdeka. Knjiga dokumentira život Mičevca kroz povijest, uz brojne ilustracije i preslike arhivskih dokumenata. Iste je godine otvorena i knjižnica Društva u Područnoj školi Mičevec, a s razvojem informatizacije pokrenuta je i informatička radionica.

Duhovna obnova zajednice

Suradnja sa župom pridonijela je osnivanju vokalno-instrumentalnog sastava sv. Benedikt. Izgradnjom crkve te održavanjem svetih misa u Hrvatskom domu započeo je intenzivniji duhovni život mjesta. Društvo se uključuje u obilježavanje crkvenih svetkovina, a 2004. godine, u suradnji s građanima i udrugama, podignut je Milenijski križ kao znak zahvalnosti za očuvanje Mičevca tijekom Domovinskog rata te povodom 2000. obljetnice Kristova rođenja.

Društvo ostvaruje i značajne nastupe u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski i Hrvatskom narodnom kazalištu, zajedno s drugim društvima iz Velike Gorice i okolice. Organizirane su i brojne izložbe narodnih rukotvorina, što je dovelo do osnivanja Etno-muzeja Mičevec, kojim danas upravlja Jasna Kirin.

Voditelji i umjetnički razvoj

Dolaskom prof. Irene Markulin na mjesto voditeljice vokalne sekcije započinje rad glazbene sekcije flauta. Vokalna sekcija oduvijek je bila jedan od najčvršćih stupova Društva, a pod njezinim vodstvom stječe i zapažene umjetničke uspjehe. Izdani su nosači zvuka Božić tvoj i moj i Prepoznat ću ljubav, a glazbenu obradu potpisuju Irena Markulin i Zoran Jašek. Godine 2013. vodstvo vokalne sekcije preuzima Daniela Borić.

Društvo posjeduje bogat fundus narodnih nošnji i starogradskih kostima koji se čuvaju u prostorima Hrvatskog doma. Svaka sekcija ima zasebnu prostoriju, što omogućuje nesmetan i kvalitetan rad.

Jedan od najznačajnijih dugogodišnjih mentora tamburaške sekcije bio je Ivica Potočnik. Njegovim dolaskom ostvaruje se velik napredak u muziciranju. Danas tamburašku sekciju vodi prof. Jasmin Ramić, koji uspješno razvija raznolik koncertni repertoar. Među voditeljima koji su dali važan doprinos bili su i Dario Filković te Mislav Bobić.

Dječje folklorno stvaralaštvo razvijala je i Franciska Štarkelj, voditeljica plesne skupine, te organizatorica festivala „Mi smo djeca vesela“. Ona je 2009. godine izabrana za drugu pratilju na manifestaciji „Brodsko kolo“ u izboru najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji.

Posebnost glazbenog izraza Društva činili su Mičevečki guci, u sastavu: Marko Ježić, Fran Štarkelj i Ivan Bedeković. Sastav je muzicirao na dvije violine i bajsicu, u prepoznatljivom tradicijskom stilu.

Koreografije, filmovi i kulturne manifestacije

Jurjevski običaji i pjesme desetljećima su bili sastavni dio manifestacije Turopoljsko Jurjevo, a Društvo izvodi desetak koreografija vezanih uz turopoljsku tradiciju te oko 15 dječjih koreografija pjesama i plesova s područja sjeverozapadne Hrvatske.

Društvo je izdalo kratkometražne filmove: Turopoljska podgutnica, Turopoljska razglednica, Turopoljska slikovnica, August i Slavica Šenoa, Čuvari kulturne baštine Turopolja.

Filmovi su dostupni na YouTube kanalu Vladimira Štarkelja, a značajan suradnik bio je velikogorički kronolog Kazimir Šipušić – Kazo.

Kako bi se uprizorili povijesni prizori na manifestaciji Legendfest, Društvo nabavlja replike topova, mušketa i kubura te osniva kuburašku sekciju, koja se kasnije osamostaljuje u Udrugu Povijesna postrojba ban Gašpar Alapić. Udruga djeluje od 2017. godine i sudjeluje diljem Hrvatske na komemoracijama i povijesnim obilježavanjima.

Godine 2000. izdana je knjiga Etno Mičevec, koja donosi opis povijesnih običaja te rječnik starih lokalnih izraza, s ciljem edukacije djece i očuvanja kulturne baštine.

Suradnjom s Katjom Matković Mikulčić te snimateljem i redateljem Marijem Žilecom 2012. godine nastaje film August i Slavica Šenoa, kao i glazbeni spot Ribara starog kći.

Vodstvo društva

Predsjednici Društva od 1995. do 2025. godine bili su: Zdravko Caganić, Renata Haluga, Tatjana Rulek i Vladimir Štarkelj koji je danas na čelu društva. Njihov predani rad oblikovao je razvoj Društva i kulturni život Mičevca.