Kurilovečke priče sačuvane od zaborava

Muzej Turopolja sinoć je bio premali za sve koji su htjeli vidjeti prvo izdanje monografije Etno udruge Kurilovec pod nazivom "Priče iz Kurilovca: Kurilovec u 20. stoljeću".

Knjiga je nastala radom Etno udruge Kurilovec i djelo je skupine autora koji su godinama prikupljali tekstove, pjesme, fotografije i druge materijale kako bi dočarali život u Kurilovcu kakav je nekada bio.

-U knjigu smo utkali sjećanja naših starih Kurilovčana kako bi priča o našem mjestu ostala sačuvana za buduće generacije i kako bismo ju sačuvali od zaborava. Od srca hvala svima vama, našim sponzorima, jer bez vas tiskanje ove knjige ne bi bilo moguće-poručila je urednica monografije i predsjednica udruge Ana Plehinger tijekom sinoćnjeg predstavljanja pred mnogobrojnim prijateljima i simpatizerima Etno-udruge Kurilovec.

Ulomcima iz knjige, pričama i pjesmama, susret su upotpunile članice Etno-udruge kao i dragi gosti iz "Zlatnih godina" koji su pjevali u pola sastava, ali ih je bilo čuti kao da su svi, i KUD-a "Nova zora" koji su izvornim turopoljskim pjesmama uveličali druženje.

-U knjizi je na samom početku rješenje Ministarstva kulture o utvrđivanju turopoljskog dijalekta kao kulturnog nematerijalnog dobra i Etno-udruge Kurilovec kao jednog od nositelja. Time je ova knjiga dobila veliku opravdanost pisanja na domaćem jeziku i time veću vrijednost. Očekujem i drugu knjigu koja bi se mogle zvati "Priče o kurilovečkoj dijaspori", o tome sam subjektivan jer navijam za svoju baki i njenu sestru koje su otišle zamuž u Veliku Mlaku, pa bi bilo lijepo da se netko i njih sjeti. Čestitam udruzi na upornosti strpljenju i unutarnjoj potrebi i osjećaju da se knjiga mora objaviti -rekao je Stjepan Rendulić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Velika Gorica.

Publiku je pozdravio i dogradonačelnik Stjepan Kos koji je i sam ustupio iz svoje arhive dio materijala koje se koriste u kurilovečkoj monografiji, kao što su učinili i sami Kurilovčani, a recenzentica knjige Đurđa Parać naglasila je kako je ovo štivo koje će zainteresirati i one čitatelje koji nisu posebno vezani za Kurilovec.

-Pisanje monografije zahtjeva potragu za napuštenim blagom, a blago je obično ostavljeno u nekoj škrinji ili se čuva u sjećanju pojedinca. Znači, dokopati se narodnog blaga, to zahtjeva kopanje i što se dublje kopa iznenađenja su veća, pa je svakako ova inicijativa pohvalna. Iščupati iz zaborava svakodnevicu znači potaknuti ljude da se razmišlja o njoj i tu se razvija genijalnost ideje, uz stare izreke i vjerovanja Udruga nam je podarila štivo koje se čita lako kao roman, povijesni roman stoljetnog razvoja, vjerodostojnih imena na starim požutjelim fotografijama, roman u slici i riječi koji će zaintrigirat čitaoca koji nije nužno vezan za Kurilovec-rekla je velikogorička književnica Đurđa Parać.

Povijesne podatke, domaću turopoljsku riječ, fotografije, pjesme, sjećanja, rječnik starih riječi, dnevnik jednog vremena, vremena u Kurilovcu sve su to objedinili vrijedni članovi Etno udruge u "Pričama iz Kurilovca".