Nujliepši kemoček svieto Bednjanci približili Goričanima

Kako zvuči bednjanski govor te poneku riječ na bednjanskom jučer su mogli čuti i naučiti svi oni koji su stigli u dvoranu Galženica na Večer bednjanskog govora koju su održali izvorni govornici, dok je publiku u uvodnom dijelu kao voditelj pozdravio Mirko Fodor.

Bednjanski se govor ubraja među najinteresantnije, najmelodičnije i najkompliciranije govore kajkavskoga narječja zbog bogatstva vokala, diftonga, zanimljivih glasovnih promjena, akcenata i drugih osobina. No, Večer bednjanskog govora u Velikoj Gorici nije bila opterećena pravilima i teorijskim nabrajanjima govornih karakteristika već je to bilo ugodno druženje, pripovijedanje, recitiranje i pjevanje po bednjanski uz povremeni prijevod na standardni hrvatski jezik.

Publiku je lakoćom komuniciranja ,svojom vedrinom i jednostavnošću kroz ljepotu bednjanskog govora vodila Dragica Žimbrek, nastavnica koja, kako kaže, ima svoje poslanje, upoznati ljude širom Hrvatske s bednjanskim govorom te radi, zajedno s drugima, kao sakupljačica riječi za bednjanski rječnik.

-Imam misiju, poslanje da naš starohrvatski jezik, bednjanski, populariziram, da hrvatski bednjanski govor postane ljubav svih Hrvata jer je to neizbježno bogatstvo naše pradjedovine. I tako pjevam, govorim, mami ljude na našu stranu za hrvatsku kulturu i za naš bednjanski govor. Bednjanski e sam po sebi vrlo kompliciran i vrlo težak, ne bih govorila o diftonzima, o višeglasju, ali reći ću samo kako ima 12 poluglasova koji su vrlo teški i već godinama radim bilješke o tome- rekla nam je Dragica Žimbrek.

Ispričala je kako je prvu ozbiljniju studiju o bednjanskom napisao profesor Josip Jedvaj, a nakon toga su se počeli javljati pjesnici i pisci koji su pisali na bednjanskom. Prvi među njima bio je Slavko Šprem čiju je poeziju iz knjige "Nujliepši kemoček svieto– Bednjo" gospođa Žimbrek recitirala publici.

U programu su nastupili i Bednja bend koji je izveo bednjansku svojevrsnu himnu i još nekoliko pjesama na autohtonom govoru.

-Imamo više izvornih govornika u našem Kulturno-umjetničkom društvu. Bednja se spominje još od 13-14.st i tim govorom se od davnina govori. Kada sam išao u školu nisam znao standardni hrvatski jezik jer sam doma među svojom obitelji govorio bednjanskim govorom, a standardni jezik sam učio u školi. Tako da kad smo kasnije odlazili u druge sredine izvanredno smo govorili standardni hrvatski jezik upravo iz tog razloga što smo ga naučili pravilno. Moram reći da je početkom 17. stoljeća Juraj Habdelić putujući našim prostorima, bio fasciniran krajolikom i posebno arhaičnosti i ljepotom bednjanskog izgovora te je on dao taj predznak posebnosti bednjanskom govoru iako nije na njemu pisao- ispričao je Josip Podsečki iz KUD -a Josip Genc. Uz nasmijane sugovornike, zanimljiv govor i radosnu pjesmu gorička publika je imala priliku prisustvovati jednoj zanimljivoj kulturnoj večeri.