Predstavljena 10. Luč, u fokusu joj plementaške teme

Ogranak Matice hrvatske Velike Gorice u četvrtak je u Područnoj knjižnici Galženica predstavio deseto izdanje časopisa Luč koji je u svojem obljetničkom izdanju u najvećem dijelu posvećen plementaškim temama.

Luč su predstavili izvršna urednica i predsjednica Ogranka Ana Plehinger, autori tekstova prof. Miljenko Muršić i župan POT-a dipl.ing. Juraj pl. Odrčić, a evo kako je ovogodišnji broj predstavila i u predgovoru opisala glavna urednica prof.dr.sc. Bernardina Petrović:

Prvi smo broj Luči započeli rubrikom o turopoljskim temama koja se iz broja u broj nametnula svojom redovitošću, a i u ovome broju nastavljamo s tom praksom u rubrici Plemenita općina turopoljska – stoljeća opstojnosti. Kao što nalažu stari, dobri, plemeniti običaji, rubriku otvara prigodna riječ Jurja Odrčića, župana Plemenite općine turopoljske obznanjena u tekstu Plemenita i ponosita, zajednička i uključiva, hrvatska i katolička – Plemenita općina turopoljska u kojem se podsjećamo nastanka, razvoja, prestanka djelovanja i obnove.

Iako Plemenite općine turopoljske kao teritorijalne autonomije danas više nema, još uvijek postoji u Turopolju staro hrvatsko plemstvo. O toj zanimljivoj temi piše Ivan Rožić u tekstu Turopoljski plemenitaši u kojemu sustavno, detaljno i pregledno prikazuje plemenitaške obitelji koje su se stoljećima borile i izborile za opstojnost Plemenite općine turopoljske. Podsjeća također da je turopoljsko plemstvo po svojem nastanku staro hrvatsko rodovsko plemstvo koje svoj plemićki status izvodi iz slobodnih žitelja starohrvatske župe, a temelji se na nasljednom privatnom zemljoposjedu, na tzv. plemenštini.

Zbivanja u Turopolju za vrijeme osmanskih osvajanja odmjereno i upućeno propituje Dino Mujadžević u radu Osmanski upadi i napadi na Turopolje (16. i 17. stoljeće) započevši uvidom u osmanske strategije osvajanja i njezinim rezultatima na hrvatskome prostoru. Polazeći od podataka iz dostupnih izvora i recentne literature, izvodi zaključke o osmanskim navalama na Turopolje i okolna područja.

Iscrpan osvrt na povijest Turopoljskoga luga, s osobitim obzirom na njegov status u Plemenitoj općini turopoljskoj, prikazali su Josip Beuk, Juraj Rončević i Damir Drvodelić u članku Povijest Turopoljskoga luga obilato se služeći povijesnom znanstvenom i stručnom dokumentacijom te podsjećajući na ekološki, gospodarski, društveni i prostorni značaj toga turopoljskoga ekobisera.

Turopoljski je lug sa svojim stoljetnim šumama obitavalište turopoljske svinje, izvorne i najstarije hrvatske pasmine i jedne od najstarijih europskih pasmina. O tome zaštitnom znaku Turopolja temeljito i obaviješteno piše akademik Željko Cvetnić u tekstu Turopoljska svinja osvrćući se na njezino podrijetlo, opis, hranidbu i konačno njezin današnji status te podsjećajući na njezinu ulogu u procesu korištenja prirodnih resursa Republike Hrvatske.

Da je za krčenje turopoljskih šuma i stvaranje plodnih površina potrebno uložiti izniman napor, dokazuje spomenik Vrata od krča koji su u Turopoljskome lugu kao jedinstveni spomenik ljudskomu radu podigli turopoljski plemići u drugoj polovini 18. stoljeća. O važnosti toga spomenika, njegovim oštećenjima, rušenju i obnovi promišljeno i argumentirano piše Vesna Župetić u radu Vrata od krča.

Turopoljske se teme propituju i u našoj stalnoj rubrici Turopoljska povjesnica u kojoj redovito, ustrajno i vrijedno piše Ivan Rožić, naš stalni suradnik i dugogodišnji član Uredništva Luči. Ovaj je put u članku O gradokmetima i Peršin-gradu pozornost usmjerio na etimološki osvrt i terminološki opis odabranih pojmova iz turopoljske povijesti.

Arhitektura i sakralni inventar župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom neizmjerno su važni za razvoj sakralne umjetnosti baroka, ne samo za područje Pokuplja nego i za područje cijele kontinentalne Hrvatske. Upravo o toj temi upućeno raspravlja Valentina Radoš u članku Sakralna baština crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (sv. Ladislava) u Pokupskom iscrpno opisujući sakralni inventar toga važnoga spomenika.

Da se treba naširoko promišljati prošlost kako bi se razumjela sadašnjost i budućnost, podsjeća Josip Mihaljević u obljetničkome osvrtu Europa u filozofiji povijesti disidenta Franje Tuđmana u kojemu upozorava na disidentski dio Tuđmanova znanstvenoga opusa u kojemu istražuje uzroke i razloge nastanka i nestanka višenacionalnih država kako bi došao do povijesne istine o višenacionalnim državama i sudbini svih malih naroda u Europi.

Naša stalna rubrika (Svietle) kajkavske steze pod uredničkom palicom Đurđe Parać u ovome je broju posvećena svestranomu Turopoljcu Josipu Kovačeviću iz Buševca, pripovjedaču, romanopiscu, dramskome autoru, novelistu, putopiscu, glumcu amateru, redatelju kojega ne treba posebno predstavljati i o kojemu dovoljno govori njegova stvaralačka posvećenost.

Još su jednomu znamenitom turopoljskom mužu posvećene birane riječi i to u tekstu Uspomene na Dragu Trumbetaša u kojemu Miljenko Muršić glatkim i pitkim stilom niže svoja sjećanja iznoseći detalje, crtice, zgode, situacije, osvrte, zapažanja te nepoznate i manje poznate činjenice o Dragi Trumbetašu. Uz taj su tekst u rubrici Književna scena još dva teksta – Dvije šalice kave Irene Ivetić i ...bem ti i te vodene
kozice Vladimira Stepanića, laureata 13. Matičina književnoga natječaja 2021. Slijedi kronika o ogranačkim aktivnostima iz pera predsjednice Ogranka Ane Plehinger.