Što kriju imena turopoljskih naselja? Puna Galženica krenula tragovima prošlosti

Imaju li Velika i Mala Buna ikakve veze s bunom, odnosno pobunom? Otkud Kurilovcu njegovo ime i što nam nazivi poput Rakitovca, Hrašća ili Lipnice mogu otkriti o prostoru na kojem živimo?

Takva su pitanja u utorak ispunila Područnu knjižnicu Galženica do posljednjeg mjesta. Predavanje „Tragovima prošlosti: o podrijetlu imena turopoljskih naselja” održao je Josip Perković, asistent na Institutu za hrvatski jezik koji se u svojem doktorskom istraživanju bavi upravo povijesnom i suvremenom turopoljskom toponimijom.

U sklopu Dana europske baštine, kojima se Gradska knjižnica Velika Gorica svake godine pridružuje u suradnji s Gradom Velikom Goricom, ove su godine u prvi plan stavili zavičajnu temu - podrijetlo imena turopoljskih naselja.

Iza imena mjesta koja svakodnevno izgovaramo kriju se tragovi ljudi, prirodnih obilježja prostora, starih osobnih imena i povijesnih okolnosti koje su oblikovale Turopolje.

Jedan od zanimljivijih primjera bile su Velika i Mala Buna, čiji naziv, kako je objasnio Perković, nije u izravnoj vezi s imenicom buna u značenju pobune. Tijekom predavanja pokazao je da Andrija Jambrešić još 1742. latinski torrens, odnosno „nagli, brzi potok”, prevodi kao „buna”, dok se uz ime Buna veže značenje „potok koji plavi”.

Govoreći o Kurilovcu, Perković je objasnio da se njegovo ime povezuje s osobnim imenom Kuril, odnosno Ćiril. Pokazao je i kako su neka druga imena nastajala prema obilježjima prostora i biljkama, pa se tako Rakitovec povezuje s rakitom, Hrašće s hrastom, a Lipnica s lipom.

Nazivi koje danas uzimamo zdravo za gotovo često su zapravo sačuvani tragovi nekadašnjeg Turopolja.

Zašto je upravo ovakav sadržaj pronašao svoje mjesto u programu, objasnila je Anamarija Horvatinčić, knjižničarka i voditeljica Središnjeg odjela za odrasle Gradske knjižnice Velika Gorica.

-Željeli smo pobuditi zanimanje za baštinu i podsjetiti koliko je važno raditi na njezinu očuvanju za sve generacije. Takvi sadržaji uvijek privuku ljude, a posebno nam je drago vidjeti da zanimaju i mlade te da su došli i učenici. Josip Perković poprilično je aktivan u kulturnim krugovima Velike Gorice pa i samo ime predavača svakako privlači publiku – kazala je Horvatinčić.

Odaziv publike svakako ide u prilog tome da ovakve zavičajne teme vrijedi češće otvarati.