Što spaja Mraclince i Andriju Štampara doznajte u četvrtak

Na mraclinskoj Zgradi ovog će se četvrtka s početkom u 18 sati održati simpozij pod nazivom "Selo Mraclin i Andrija Štampar- susret lokalnog i globalnog".

Simpozij zajedničkim snagama organiziraju Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU, Velika Gorica te Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a skup će pozdraviti prim. dr. Vera Katalinić Janković, pomoćnica ministra u Ministarstvu zdravstva, Dražen Barišić, gradonačelnik Velike Gorice, akademik Marko Pecina, tajnik Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektorica Sveučilišta u Zagrebu.

Na skupu će govoriti stručnjaci prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Željko Dugac, HAZU, Zavod za povijest i filozofiju; dr. sc. Suzana Leček, znanstvena savjetnica, Hrvatski institut za povijest, Zagreb; prof. dr. sc. Tihana Petrović Leš, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju i akademik Željko Cvetnić, Zavod za znanstveno-istraživački i umjetnički rad HAZU, Velika Gorica. 

-Lokalni projekt asanacije turopoljskog sela Mraclin, od ideje Andrije Štampara do provođenja i realizacije projekta koju su provodili njegovi najbliži suradnici iz Higijenskog zavoda i Škole narodnog zdravlja ostavili su dubok trag u razvoju sela Mraclin, ali i šire zajednice. Projekt je financirala Rockefellerova zaklada. Asanacija sela Mraclin bio je jedan od prvih većih zajedničkih, timskih programa Škole narodnog zdravlja krajem 1920-ih i početkom 1930-ih. To je bio model i dokaz izvrsne suradnje stručnjaka i lokalne zajednice na rješavanju higijensko-zdravstvenih problema na jednom mjestu. U to vrijeme selo Mraclin postalo je ogledno mjesto ili ogledni primjer za propagandu (tako su to tada zvali), u koje su dolazili stručnjaci iz različitih zemalja svijeta na edukaciju o najučinkovitijim metodama higijensko-zdravstvenog rada u seoskim zajednicama. Bila je primijenjena kombinacija zdravstvene skrbi, zdravstveno prosvjetnog rada i sanitarno tehničkih zahvata, uz stalno testiranje rada i njezino usavršavanje- kazao je akademik Cvetnić za mraclin.hr.

Dodao je da je tada selo doživjelo potpunu preobrazbu. Nestalo je endemskih crijevnih zaraza, poboljšane su higijenske prilike i bio je vidljiv gospodarski uzlet sela. Preobrazba se osim u građevinskom smislu, dogodila i u svijesti mještana zbog promijenjenog, znatnog poboljšanog pogleda na život, kulturu življenja i stanovanja, obrazovanja i u odnosu prema ljudima.