Novosti Sport Događanja

Stručnjaci istraživali kvalitetu proizvoda hrvatskih autohtonih pasmina svinje, treba se boriti za njihov opstanak

08.10.2024. / Maja Peranić

U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavoda za znanstveno istraživački rad Velika Gorica i Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb u Velikoj Gorici je održan simpozij pod nazivom „Hrvatske autohtone pasmine svinja – kvaliteta i sigurnost od sirovina do gotovih proizvoda“. Tom prilikom predstavljeni su rezultati projekta koji je uključio istraživanje triju autohtonih hrvatskih pasmina svinja – Turopoljsku, Banijsku šaru i Crnu slavonsku svinju.

Projekt koji je trajao dvije godine okupio je znanstvenike najvećih ustanova Republike Hrvatske u području proizvodnje prehrambenih proizvoda – Hrvatskog veterinarskog instituta, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s ciljem usporedbe kvalitete sirovina za proizvodnju konačnog proizvoda sve tri autohtone pasmine.

-Proveli smo brojna istraživanja koja se odnose kako na kvalitetu tako i na sigurnost od samih sirovina koje se koriste u proizvodnji do gotovih proizvoda. Sve to od tri naše pasmine autohtonih svinja – rekla je prilikom predstavljanja projekta njegova voditeljica prof. dr. sc. Jelka Pleadin iz Veterinarskog instituta zahvalivši HAZU što je prepoznala značaj ove problematike te Zagrebačkoj županiji na sufinanciranju projekta.

-Zajednička suradnja nas znanstvenika, stručnjaka i gospodarstvenika u svakom području proizvodnje prehrambenih proizvoda pa tako i ovih tradicionalnih mesnih proizvoda od velikog je značaja, primarno za gospodarstvo, za očuvanje hrvatske tradicije i gastronomije i takva suradnja može dati svrsishodan rezultat kao što su ova naša istraživanja – dodala je Pleadin.

Urbanizam onemogućuje uzgoj svinje

Rezultati istraživanja objedinjeni su u knjižici izdanoj povodom ovog projekta u kojoj se nalaze odstupanja, specifičnosti kao i nedostaci svake pojedine vrste svinja.

-Nije često da države imaju više takvih pasmina i da ih mogu uspoređivati kao što mi u Hrvatskoj to možemo – kaže akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda koji je također sudjelovao u ovom projektu.

Kad se radi o našoj, Turopoljskoj, njezina kvaliteta je neupitna. Već godinu dana nositelj je europske zaštićene oznake izvornosti. Problem predstavlja njezino nestajanje, izumiranje koje je unatoč višegodišnjim naporima i ulaganjima u pasminu, na žalost postalo zabrinjavajuće, smatra akademik Cvetnić.

-Slavonske svinje ima puno više i banijska šara se čini da će lakše opstati nego naša turopoljska svinja. A jedan od razloga je i taj što je Gorica postala preurbano područje za uzgoj. Slavonija i Banija pune su još uvijek šuma i salaša, a mi smo imali nekada svinje koje smo mogli pasti po šumama Turopoljskog luga, toga više danas nema. To je jedan od bitnih razloga kao što i nemamo svinjogojaca koji se time bave s ljubavlju – kaže Cvetnić i dodaje:

-Bez obzira na to što se posljednjih 30 godina u nju ulagalo, došli smo na žalost do ruba. Potrebno je na jedan potpuno drugačiji način preuzeti odgovornost za to da naša pasmina opstane, da ljudi koji su zaduženi za to područje zajedno sa strukom pronađu pravi put za njezino očuvanje– rekao je akademik Cvetnić.

Zajedno za opstanak Turopoljske svinje

Na tom tragu već iduće godine Zavod HAZU Velika Gorica planira organizirati simpozij pod nazivom „Turopoljska svinja – opstanak” koji bi dao odgovore upravo na ta pitanja.

-Skupit ćemo sve aktere, pa ćemo vidjeti što i na koji način učiniti uz okolnosti koje se događaju koje dovode do izumiranja turopoljske svinje – kazao je akademik Cvetnić.

Projekt koji je danas predstavljen financijski je poduprla Zagrebačka županije u čije je ime nazočne pozdravio pročelnik upravnog odjela za poljoprivredu ruralni razvitak i šumarstvo Josip Kraljičković kazavši kako se nada da će ovaj projekt pomoći lokalnoj zajednici da se ohrabri u proizvodnji naše autohtone pasmine i spasi je od izumiranja.

U sklopu simpozija sturčnjaci koji su sudjelovali u projektu održali su niz predavanja na kojima su istaknuli zaključke dvogodišnjeg istraživanja.

Podijeli