Aktualac: Od vrtića do staračkog doma, od komunalnih radova do mogućeg razdvajanja najveće gradske četvrti

Aktualnim satom krenula je 6. sjednica Gradskog vijeća. Pitanja vijećnika ticala su se raznih tema, od komunalnih do gospodarskih, od kapaciteta u gradskim vrtićima i njihovim obnovama do gradnje centra za starije i dnevne bolnice. 

Prva za govornicom bila je MOST-ova vijećnica Nada Finderle koja je pitala koliko je iznosio ukupni manjak Grada Velike Gorice na dan 31. prosinca 2025.

-Ako ne uzmemo u obzir novi kredit od 15 milijuna eura, je li točan izračun da je manjak 22 192 352, 03 eura – pitala je Finderle.
Odgovorio joj je pročelnik UO za financije, Marko Ćurić:

-Proračun Grada Velike Gorice sastoji se od računa prihoda i rashoda i računa financiranja i u toj svrsi je njegovo izvršenje u razlici manjka 10 671 331,73 eura, a račun financiranja izvršen je u razlici viška 13 273 944,06 eura. Proračun obuhvaća i jedan i drugi račun tako da na razini 2025. godine, izračun iznosi u višku 2 602 612,33 eura. Kad tu uključimo manjak prenesen iz prethodne godine koji iznosi 11 521 020,30 eura dođemo do manjka od 8 918 407,90 centi.

Finderle je pitala i za funkcioniranje Odbora za predstavke i pritužbe građana odnosno kojim kanalima komunikacije građani mogu slati pitanja tom Odboru.

-Odbor funkcionira tako da svaki građanin može uputiti mejlom, telefonom ili osobnim dolaskom u zgradu Gradske uprave bilo kakvu pritužbu. Građani se često jave u sam Grad u upravni odjel koji je nadležan za problem koji ih zanima. Ali apeliramo na građane da tko god ima pitanje slobodno se javi i putem Odbora, naših upravnih tijela ili Ureda gradonačelnika – odgovorili su joj iz Gradske uprave.

Finderle je zamolila odgovore i pisanim putem.

Vijećnik Mihael Godinić iz Platforme nezavisnih imao je pitanje o funkcioniranju mjesne samoupravne zbog nepravilnosti u održavanju sjednica vijeća Gradskih četvrti, konkretno u GČ Miljenko Granić.

- Žao mi je čuti da se Vijeće GČ M.Granić ponovo nije sastalo u roku. Kao služba ćemo zatražiti da se to dogodi – kazao je resorni pročelnik Dražen Bačurin.

Mogu li se građani nadati povratku na stari prostor gradske tržnice, onaj na tržnom centru, bilo je drugo pitanje vijećnika Godinića, a pročelnik Dubravko Katulić odgovorio je kako ne gaji takve iluzije.

- Uložili smo značajna sredstva da bismo ovu našu tržnicu koja nije privremena nego postojeća opremili i omogućili korisnicima i komitentima kom društva da prodaju i kupuju proizvode. Mogućnost preseljenja u stari prostor ne postoji, jer je ona u privatnom vlasništvu. Nije izgledno da će se tržnica ikad vratiti na staru lokaciju – kazao je Katulić, a vijećnik zatražio i pisane odgovore na svoja pitanja.
Traži i pisani odgovor.

Vijećnik Mihael Kuliš raspitivao se o zoni Kušanec te o sudbini Gradske četvrti Miljenko Granić, a odgovorio mu je zamjenik gradonačelnika Neven Karas.

- Za gospodarsku zonu Kušanec istok, u tijeku je izmjena urbanističkog plana. Zahvaljujemo Vladi što nam je donirala to zemljište kako bismo mogli proširiti našu gospodarsku zonu. Zahvaljujem i našem gradonačelniku i da nije bilo njegovog utjecaja i snage u nacionalnoj politici ne bismo mogli dobiti to zemljište. Ono je veliko 50 hektara, spada u veće gospodarske zone. Vrlo brzo će i ta zona doprinijeti gospodarskom razvoju Velike Gorice. Puno gradova nam zavidi jer se razvijamo vrlo brzo. Doprinijet će gospodarskom razvoju i zapošljavanju naših ljudi. To su radna mjesta koja nisu niskoprofitabilna. Zahvaljujem i našim stručnim službama koje su sve odradile u brzom roku – kazao je Karas.

Razdvajanje GČ Miljenko Granić

Najveća velikogorička gradska četvrt GČ Miljenko Granić posljednjih je godina još više narasla. Intenzivna gradnja u Velikog Gorici posebno je vidljiva upravo u toj četvrti koju prati i najveći priljev novih stanovnika, objasnio je zamjenik Karas. Iz više razloga predviđa se njeno razdvajanje.

-Prema popisu stanovnika iz 2021. bilo je više od 9 200 stanovnika u toj gradskoj četvrti. Ona odudara od mjesnih odbora, ali i od drugih gradskih četvrti. Ta četvrt je neprirodno stvorena, ima više stanovnika koji nemaju iste interese tako da mislimo da bi trebalo pokrenuti, ne samo zbog povećanja br stanovnika, nego i iz drugih razloga razdvajanje te četvrti. Logika nalaže da je razdvojimo na dvije, a granica bude Zagrebačka ulica. Sa svake strane broj stanovnika bi bio isti – objasnio je Karas dodavši kako će prijedlog doći na Gradsko vijeće te će se o tome raspravljati.

Potpredsjednik vijeća Arni Targuš (HDZ) pitao je kakvi su planovi grada u vezi s uvođenjem električnog autobusa u javni prijevoz te što građanima donosi članstvo Velike Gorice u prvom Zero Waste vijeću?

-Od travnja vozi pet električnih autobusa nizozemskog proizvođača. U par mjeseci koliko voze, jako smo zadovoljni. Imamo problem da moramo napraviti elektro punionicu na našem terminalu s obzirom na to da imaju jednu punionicu na svom depou u Novom Čiču, ali nije praktično da se pune na toj lokaciji. Pokrenuli smo s prijevoznikom projektnu dokumentaciju za izradu punionice i ona će biti smještena gdje je stanica brze linije ZET-a. Napravili smo novo stajališta kod tržnice, a ovo stajalište će morati biti slobodno za potrebe električnog autobusa – kazao je Katulić dodavši kako je u planu i uvođenje dodatna dva električna autobusa.

O temi zaštite okoliša govorila je Gordana Mikulčić Krnjaja iz Gradske uprave.

- Idući korak je izrada plana kojim će biti propisane razne mjere za naredno razdoblje poput aktivnosti za smanjenje plastike na gradskim manifestacijama, oporaba starih proizvoda, popravak starih proizvoda koji se mogu koristiti, ponovna uporaba proizvoda koji se ne koriste, organizacija raznih aktivnosti koje će dovesti do njihova korištenja kako bismo podigli ekološku svijest na jednu višu razinu kojoj težimo-rekla je.

O sigurnosti na cestama

Vijećnik Branimir Mikšić (SDP) upozorio je na opasno raskršće kod STOP SHOP-a podsjetivši na rotor o čijoj se gradnji na toj lokaciji govorio već poodmakle 2020. godine. Zatražio je da se riješi problem tog raskrižja na kojem su česte nesreće.

-Imali smo u planu rotor, i napravili smo dokumentaciju no nismo još dobili građevinsku dozvolu, napravili smo u međuvremenu dodatnu signalizaciju kako bismo naglasili da je to dosta prometno mjesto, a i dodatan odvojak smo napravili prema ulici A.K. Miošića – odgovorio je pročelnik Katulić.

Vijećnik Mikšić pitao je i kad će biti gotova cesta u Mraclinu istaknuvši da je rok bio u veljači.

-Cesta u Mraclinu ide svojim tijekom, radovi se nisu mogli odvijati u zimskom vremenu jer ih ne možete raditi po zimi. Završit će se početkom lipnja, zatražili su i pješačke staze pa će možda trebati i malo više vremena – kazao je pročelnik Katulić.

Vijećnik Stipo Duvnjak (HDZ) pitao je za projekt pročistača otpadnih voda.

Direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak objasnio je dinamiku radova koji su započeti u veljači, a trebali bi završiti na ljeto 2027. godine. Nakon toga slijedi probni rok od godine dana. Ono što je važno je da će se uskoro krenuti sa spajanjem na sustav odvodnje.

-Realizirano 35,2 milijuna od 37 milijuna od samih radova projekta Aglomeracije. Uskoro ćemo krenuti s obavijestima prema našim korisnicima i sa spajanjem na odvodnju, cjelinu po cjelinu. Prvo ćemo krenuti od cjeline A2 - Kobilića, Leknenog, svi će dobiti informaciju kako će se to odraditi i što sve trebaju pripremiti. Nakon toga krećemo s cjelinama A1, i A3. Krećemo s najvažnijim dijelom spajanjem naših korisnika na kanalizaciju – rekao je direktor.

Strani veleposlanici lobirat će za Veliku Goricu

Vijećnik Duvnjak pitao je i za posjet stranih veleposlanika i njihov interes za Veliku Goricu, na što mu je opširan odgovor dao gradonačelnik.

-Interes svih stranih investitora, veleposlanika i relevantnih osoba u društvenom i sportskom životu za Veliku Goricu je veći nego što je to bilo prijašnjih godina. U prilog tome govori činjenica da smo na nacionalnom nivou prepoznati kao najpoželjniji grad za život u Republici Hrvatskoj. Činjenica je da će nogometna reprezentacija svoj dom pronaći u Velikoj Gorici, za godinu i nešto dana. Došlo nam je u posjet 20 diplomata, zbog jednog pozitivnog i jasnoga razloga. Velika Gorica je vrlo atraktivna, interesantna zbog naših poduzetničkih doma. Meridijan 16 je ekonomski bitan subjekt za razvoj našega grada, sve ono što se na najbolji mogući način reflektira, sve što radimo je doprinos tog razvoja poduzetništva na našem području. Mi zatvaramo poduzetničku zonu Meridijan 16 koja je u potpunosti popunjena. Zahvaljujući tada austrijskom kapitalu i tadašnjem veleposlaniku Republike Austrije upravo je došao do faze popunjenosti na kojoj je danas. Došli su veleposlanici razvijanih eu zemalja koji su spremni dati zeleno svjetlo i lobirati kako bi kapital i investicije poželjne za naše mjesto završili u poslovnoj zoni Kušanec. Velika Gorica se odlučila za logistiku, svima će biti usta puna toga da trebamo govoriti o poduzetnicima o tvornicama. Mi smo se odlučili za logistiku koja je van periferije našega grada koja ne narušava kvalitetu života građana. I bitno je da strani kapital završi u našem gradu – odgovorio je gradonačelnik Ačkar.

SDP-ova vijećnica Sanja Barišić raspitivala se o rasporedu odvoza otpada osvrnuvši se na pritužbe građana iz nekoliko naselja te izloživši svoj primjer kao dokaz da se u pojedinim dijelovima ulica i naselja ne prikuplja otpad prema redovnom odvozu.

-Mogu se ispričati u ovom konkretnom slučaju, možete direktno poslati prigovor na moju mejl adresu, provjerit ćemo i molimo za razumijevanje – kazao je direktor VG Čistoće Jurica Jurjević naglasivši da su propusti u prikupljanju otpada mogući jer VG Čistoća provede preko dva milijuna podizanja kanti godišnje.

Drugo pitanje vijećnice Barišić odnosilo se na slučaj hakiranja sustava Veleučilišta Velika Gorica te izrazila zabrinutost za curenje podataka ustanova čiji je osnivač Grad.

-Veleučilište je u zakonskom roku od 24 sata poduzelo sve korake koje je bilo potrebno poduzeti te nije jedina ustanova koja je u tom „paketu“ hakirana. Hakirano je više ustanova i jedinica lokalne samouprave – objasnio je zamjenik gradonačelnika Neven Karas napomenuvši da će odgovor na pitanje vijećnica dobiti i pisanim putem.

„Plemeniti paukovci“

Ivana Belošević iz HDZ-a pitala je o projektu „Plemeniti paukovci“ te se raspitivala za projekte vezane za razvoj zelene infrastrukture na području grada.

-Riječ je o projektu vrijednom 5,27 milijuna eura od čega je 4,4 milijuna bespovratnih sredstava iz programa Konkurentnost i kohezija 2021.godine. Nastao je kao odgovor na izazove kojima su djeca danas izložena. Svi su stalno na mobitelima, gledaju u televiziju, nitko se ne druži na otvorenom. Cilj nam je djeci omogućiti da imaju nove prostore i nove parkove koji će biti unutar školskih dvorišta, ali i izvan – kazala je Gordana Mikulčić Krnjaja iz Gradske uprave.

Dodala je kako se uređuju tri urbana koridora i sedam urbanih točaka poput Kurilovečke šetnice, urbane šume... A sve to s ciljem da djeca više vremena provedu vani i krenu se više socijalizirati. Mikulčić Krnjaja najavila je i sadnju novih 337 stabala te više od 1200 grmova za povećanje bioraznolikosti na području grada.

Tzv „zeleni projekti“ su vidljivi kroz zelenu strategiju koja se danas našla na Gradskom vijeću. Neki već traju, a neki su u izradi, a cilj je da se svi povežu u veliku zelenu mrežu Velike Gorice.

Vijećnica Sanja Jurković Draganić (SDP) pitala je kako je moguće da je poskupljenje računa GSG-a krenulo s 1.1., a rješenja su stizala tek tijekom ožujka. Na što joj je direktor Leon Lukinić objasnio da je Hrvatska pošta putem koje su slana rješenja i uplatnice zatražila produljenje roka za njihovu dostavu zbog velikog broja pošiljaka. Pojašnjenje na ovo pitanje vijećnica će dobiti pismeno.

Drugo pitanje odnosilo se na građevinske radove u vrtićima, a konkretno je vijećnica ukazala da je u DV Žirek u Tomaševićevoj ulici nedavno došlo do prokišnjavanja.

- DV Žirek je u obnovi, vidljivo je bilo da su kante na podu u sobama gdje prokišnjava strop. Kada će se krenuti u kontrolu građevinske ispravnosti velikogoričkih vrtića jer se roditelji žale na ventilaciju, klima uređaje, stolariju..I koliko će to koštati nas porezne obveznike. Izgleda da su „besplatni“ vrtići utjecali na kvalitetu boravka djece, no to pokazuje da ništa nije besplatno osim parola – poručila je vijećnica.

Pročelnica Lana Krunić Lukinić objasnila je da se vrtić nalazi u energetskoj obnovi. Radovi su u tijeku, mijenjala se stolarija te krov pa je došlo i do razmještanja skupina djece.

-Bili su radovi na krovu, padala je kiša, došlo je do prokišnjavanja, ali djeca su bila premještena. Obnova i traje. Tomaševićeva se zatvoriti s krajem pedagoške godine te će djeca bit premještena u područne vrtiće Žireka-kazala je pročelnica.

Naglasila je i kako vrtići u Velikoj Gorici, kao ni nigdje drugdje, nisu besplatni, već njihovu ekonomsku cijenu podmiruje Grad.

-Grad to stavlja unutar proračuna, sve se to financira. Napravljene su mnoge stvari, neki vrtići su obnovljeni i napravljeni, mijenjali se podovi, sanitarni čvorovi... Sve za dobrobit naše djece – kazala je Krunić Lukinić.

Dva nova vrtića rasteretit će postojeće skupine

I u nastavku je uslijedilo pitanje o vrtićima. Vijećnik Stjepan Vitez iz HDZ-a pitao je hoće li iduće pedagoške godine biti dovoljno mjesta za svu djecu koja se žele upisati u vrtić te u kojoj su fazi projekti izgradnje novih objekata u Pokupskoj i Kolarevoj.

- Završili su 15. svibnja redovni upisi u novu pedagošku godinu koja počinje 1. rujna. Neslužbeno, pristiglo je oko 600 prijava za novu godinu. Raspoloživo je 500- tinjak mjesta, 170 za vrtićke skupine, ostalo za jasličke. Upisat ćemo svu djecu koja imaju uvjete; da su navršila 1 godinu, da su oba zaposlena roditelja, da imaju prebivalište u Velikoj Gorici – kazala je pročelnica.

Nakon 1. rujna će biti otvoren novi vrtić u Pokupskoj ulici s dvjestotinjak mjesta tako da će djeca rođena nakon 31.8. naći mjesto u tom vrtiću. A vrtić u Kolarevoj otvara se početkom iduće godine.

-Borimo se s pedagoškim standardima, no s novih 400 mjesta rasteretit ćemo postojeće grupe i približiti se državnom pedagoškom standardu. U ovom trenutku u grupi gdje ima potrebe je treća osoba. A pobrinuli smo se da u novim vrtićima budu i dvije skupine za djecu s poteškoćama u razvoju kojima moramo priuštiti pravo na predškolsko obrazovanje – zaključila je pročelnica.

Radovi u Bratstvu napokon idu kraju

SDP-ov vijećnik Ivo Jelušić pitao je za radove u Bratstvu koji su prema informacijama trebali biti gotovi u ožujku. Pitao je zašto se kasni i tko će za to odgovarati.

-Bratstvo ide kraju, znamo da je i stanarima preko glave tih radova. Imamo za završiti još jednu dionicu od Kaktusa uz Auto Goricu i izlaz na Zagrebačku i Bratstvo će biti završeno. Treba još spojiti crpnu stanicu oborinske odvodnje koja nije bila predviđena projektom, ali bila je nužna da se napravi. Po završetku ugovora napravit će se zapisnik gdje će se utvrdit koliko je prekoračenje roka. Planirano je da će se radovi završiti do kraja ovog mjeseca kako bi građani mogli koristiti tu cestu – odgovorio je pročelnik Katulić.

Jelušić je izrazio nezadovoljstvo odgovorom i tražio pismeni odgovor „do tančina“.

Upozorio je i na Horvatovu ulicu koja „ima novi asfalt, ali smeća posvuda“ priloživši fotografiju.

- Fotografija je došla do mene u travnju i u tom trenutku poslao sam ekipu u Horvatovu ulicu, ali nije ništa nađeno. Izgleda da ljudi odlažu otpad u neposrednoj blizini reciklažnog dvorišta – kazao je direktor VG Čistoće Jurjević koji uvjerava vijećnika da sustav funkcionira te da kad se takvi slučajevi prijave VG Čistoći ona odmah reagira.

Kraj dnevne bolnice, zemljište za drugi centar za starije?

Posljednja dva pitanja postavio je vijećnik Zvonko Kunić (MB365), a pitao je mogu li se građani starije dobi već predbilježiti za mjesto u Centru za starije koji je u izgradnji te kako napreduje „papirnata priprema“ i ima li konkretnih novosti vezano za dnevnu bolnicu. Iscrpan odgovor dao je gradonačelnik Krešimir Ačkar:

-Centar za starije bit će u modernom obliku dostupan našim sugrađanima. Radovi trebaju završiti početkom iduće godine. Naći će se malo više od 100 mjesta za institucionalno boravljenje u tom domu i nešto više od 500 mjesta za iznad instatucionalno boravljenje ili da takav vid usluge dođe do naših sugrađana starije dobi (poput psihosocijalne pomoći, obroka ili druge potreba). Bio bih jako sretan da je netko prije nas napravio barem jedan, dva, tri staračka doma, tada bismo danas radili četvrti. Na žalost nitko se prije nije uhvatio u koštac s tim pitanjem. Mi danas kada govorimo o prvom takvom centru ne bježimo od odgovornosti za sve one druge koji imaju potrebe nego već sad razmatramo zemljište pored dnevne bolnice kako bismo tamo radili drugi centar za starije osobe. Koji opet bi bio puno bolji, efikasniji i svrsishodniji da je netko u županiji vodio računa o tome. To će biti ovo prvi centar za starije osobe u županiji. Kao što će i prva dnevna bolnica biti prva u zagrebačkoj županiji – kazao je gradonačelnik.

Podsjetio je da je projekt dnevne bolnice ušao u program Vlade te da će se ona nalaziti na obilaznici Pape Ivana Pavla II.

-5. svibnja je odrađen javni poziv za izradu studije predizvedivosti što predstavlja prvi konkretan korak za realizaciju projekta dnevne bolnice. Ta studija koja treba govoriti o potrebama kapaciteta i svemu da bismo znali koji su točno rokovi za njenu realizaciju. Iznimno smo zahvalni Vladi RH i predsjedniku Vlade Plenkoviću da će Velika Gorica služiti u županijskim okvirima za primjer drugim gradovima za ove probleme koji se nisu rješavali desetljećima, a sada se rješavaju zahvaljujući ovoj gradskoj administraciji – zaključio je Ačkar.