Analizirali smo podatke o stanovništvu Velike Gorice. Ima velikih promjena

Dok većina hrvatskih gradova i županija traži formulu za zaustavljanje depopulacije, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za Veliku Goricu otkrivaju priču o jednom od najdinamičnijih demografskih preokreta u Hrvatskoj. Krajem 2024. godine Velika Gorica brojala je 63.841 stanovnika, čime je ne samo izbrisala gubitke iz iseljeničkog vala sredinom prošlog desetljeća, nego i službeno premašila svoj dotadašnji vrhunac iz 2011. godine (63.595 stanovnika).

Pogled u tablice DZS-a, koje prate procjene stanovništva od 2001. do 2024. te migracije i mortalitet od 2011. do 2024. godine, otkriva pet fascinantnih trendova koji su iz temelja promijenili lice najvećeg turopoljskog središta.

Preokret u obliku slova „V“: Od minusa od 736 do plusa od 1.207 stanovnika godišnje

Demografska krivulja Velike Gorice u posljednjih četvrt stoljeća izgleda poput klasičnog ekonomskog oporavka u obliku slova „V“. Od 2001. (60.660 stanovnika) do 2011. (63.595) grad je stabilno rastao. Međutim, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem zapadnoeuropskih tržišta rada uslijedilo je devet godina postupnog pada. Najteža je bila 2017. godina, kada je Velika Gorica u samo dvanaest mjeseci izgubila 736 stanovnika (od čega je neto migracijski minus prema inozemstvu iznosio čak -626 osoba), spustivši se do 2020. na minimum od 60.979 stanovnika.

No, od 2021. godine slijedi eksplozivan rast: grad prvo dobiva +212 stanovnika (2021.), zatim +418 (2022.), potom prelazi tisuću novih stanovnika u 2023. (+1.025), da bi u 2024. godini zabilježio rekordni godišnji prirast od čak +1.207 stanovnika (+1,93 %).

Dva motora useljavanja: Zagrebačke obitelji i međunarodno tržište rada

Što pokreće toliki rast? Podaci o migracijama pokazuju da je u 2024. godini u Veliku Goricu doselilo rekordnih 3.160 osoba – što je dvostruko više od prosjeka iz prve polovice prošlog desetljeća (oko 1.380 doseljenih godišnje).

Zanimljivo je kako se promijenila struktura novih Goričana.

Magnet za mlade obitelji iz Zagreba: Velika Gorica je u 12 od posljednjih 14 godina imala pozitivan migracijski saldo s drugim županijama, što se u najvećoj mjeri odnosi na Grad Zagreb. Taj se trend posljednjih godina snažno ubrzao – u 2023. i 2024. godini iz drugih županija doseljava više od 1.200 ljudi godišnje, a kada se oduzmu oni koji su odselili u drugom smjeru, Velika Gorica samo na tom valu godišnje dobiva blizu 600 novih stanovnika (+594 u 2023. i +575 u 2024.).

Skok useljavanja iz inozemstva sa 7 % na 43 %: Još 2011. godine doseljenici iz inozemstva činili su tek 7,2 % svih doseljenih u grad (97 osoba). Razvojem logističkih, poslovnih i uslužnih zona te snažnom potražnjom za radnicima u građevinarstvu i prometu, u 2024. godini iz inozemstva se doselilo 1.356 osoba, što čini 42,9 % svih novih prijava prebivališta ili boravišta (uz čist neto saldo s inozemstvom od +703 osobe).

Živa mobilnost unutar samog grada: Svake godine između 300 i 440 građana (441 u 2024. godini) preseli se iz jednog naselja Grada Velike Gorice u drugo, što svjedoči o dinamičnom tržištu nekretnina unutar samih gradskih granica.

Povijesno izjednačavanje broja muškaraca i žena

Desetljećima je u Velikoj Gorici, kao i u ostatku Hrvatske, živjelo osjetno više žena nego muškaraca. Taj je nerazmjer bio najizraženiji 2017. godine, na vrhuncu iseljavanja u inozemstvo, kada je koeficijent feminizacije iznosio čak 109,2 žene na 100 muškaraca (32.157 žena prema 29.453 muškarca, odnosno 52,2 % žena).

U posljednje četiri godine taj se trend dramatično promijenio. Zbog strukture novodoseljene radne snage u kojoj prevladavaju muškarci, muška populacija grada narasla je od 2021. do 2024. za 1.937 osoba, a ženska za 713 osoba. Posljedično, krajem 2024. godine omjer spolova došao je nadomak potpunog izjednačenja: 50,6 % žena (32.313) prema 49,4 % muškaraca (31.528), odnosno 102,5 žena na 100 muškaraca – najmanja razlika u proteklih četvrt stoljeća.

Goričani žive više od četiri godine dulje, a prijevremena smrtnost je prepolovljena

Podaci o smrtnosti od 2011. do 2024. godine (ukupno 9.177 preminulih u 14 godina) otkrivaju iznimno povoljne dugoročne zdravstvene trendove, unatoč prolaznom šoku koji je izazvala pandemija COVID-19 (kada je broj umrlih u 2021. skočio na rekordnih 825, odnosno 30,2 % iznad pretpandemijskog prosjeka).

Snažan rast doživljenja muškaraca: Prosječna starost umrlih stanovnika Velike Gorice porasla je s 71,8 godina u 2011. na 76,1 godinu u 2024. (+4,3 godine). Pritom su muškarci ostvarili najveći skok – prosječna dob pri smrti kod muškaraca porasla je za čak 5,5 godina (sa 68,5 godina u 2011. na 74,0 godine u 2024.), dok je kod žena porasla s 75,4 na 78,4 godine, čime se rodni jaz u doživljenju smanjio sa 7,0 na 4,4 godine.

Pad smrtnosti u radno aktivnoj dobi: Godine 2011. više od četvrtine svih umrlih u Velikoj Gorici (28,3 % ili 157 osoba) bilo je mlađe od 65 godina. Do 2024. godine taj je udio prepolovljen na samo 14,1 % (96 osoba), dok gotovo polovica svih preminulih (47,6 %) doživi 80 i više godina.

Visoka dostupnost liječenja: Čak 96,2 % preminulih u 2024. godini bilo je medicinski liječeno od bolesti od koje su preminuli, u usporedbi s 91,0 % u 2011. godini.

Tiha socijalna promjena: Četverostruko više starijih osoba posljednje dane provodi u domovima za starije

Jedan od najupečatljivijih socioloških podataka krije se u tablici mjesta smrti. Dok se udio preminulih u bolnicama (oko 47,8 % u prosjeku) i u vlastitom domu/stanu (oko 33,9 %) kroz godine kreće relativno stabilno, udio preminulih u ustanovama za smještaj (domovima za starije i nemoćne) doživio je pravu eksploziju.

Godine 2011. u domovima za starije preminulo je tek 37 stanovnika Velike Gorice (6,7 % svih umrlih). Do 2023. taj je broj narastao na 154 osobe (21,9 %), a u 2024. iznosio je 138 osoba (20,3 %). Drugim riječima, danas svaki peti stariji građanin Velike Gorice posljednje razdoblje života provodi u institucionalnoj skrbi – što je više nego trostruko veći udio nego prije petnaestak godina i jasan pokazatelj koliko se mijenja struktura suvremene obitelji te koliko raste potreba za kapacitetima skrbi o starijima.

Demografski podaci Državnog zavoda za statistiku daju uvid u promjene koje se događaju u našoj okolini, no kako javno dostupni podaci DZS-a završavaju s 2024. godinom i dalje nije potpuna slika jer pojedinačni pokazatelji - naročito po pitanju novodoseljenih obitelji i velikom skoku porasta rođenih u 2025. godini, ali i evidenciji prebivališta MUP-a, dodatno ukazuju na pomlađivanjem stanovništva. No, ti podaci bit će jasniji u sljedećim izvješćima Državnog zavoda za statistiku koji od 2027. godine digitalizacijom popisa stanovništva bit će daleko aktualniji.