"E sad i Turopoljci imaju svoj grunt": Nakon više desetljeća Lovački dom u gruntovnici
Lovci LD "Srna" Velika Gorica na svojoj osamdesetoj redovnoj godišnjoj skupštini zbrojili su rezultate u protekloj lovnoj godini. Rezultati rada se vide u lovištu i oko Lovačkog doma na Kušancu. Lovački dom je građevinski legaliziran, no lovci imaju poseban razlog za slavlje.
Nakon više desetljeća borbe s birokracijom dobili su dokument koji kazuje da su lovci gruntovni vlasnici zemljišta oko Lovačkog doma na Kušancu pokraj Velike Gorice te su upisani u gruntovne knjige.
- E sad i mi Turopoljci imamo svoj grunt - s ponosom je predsjednik društva Josip Jančić Babriga pokazivao rješenje koje to i dokazuje. Njegovi prethodnici još prije četiri desetljeća pokušali su legalizirati zemljište na kojemu je i današnji Lovački dom. No momčad oko Babrige, nakon dvadeset godina rata s birokracijom odnijela je pobjedu.

Ovaj Lovački dom otvoren je 1982. godine, a prema zapisima tadašnjeg predsjednika Marijana Prahira, u njega su lovci uložili pet tisuća radnih sati i milijun ondašnjih dinara. U lovište su onda ispustili 43 jelena lopatara.
- Ovo je poruka mladima, koliko su se stari lovci trudili u lovačkom društvu. Danas je "Srna" pravi tim lovaca kojima je uz povjerenje sve otvoreno u domu i lovištu. Osjećajte da je to vaša kuća, ali vas prosim, dajte i doprinos tom društvu. Mi stariji lovci i dalje budemo ovdje radili - kazao je Josip Jančić Babriga.
Uz turopoljski grunt na papiru, lovci žele uskoro proslaviti i tiskanje svoje Monografije o povijesti lovstva u Velikoj Gorici, koja seže do 160 godina unatrag.
Galerija slika
Treće slavlje u nizu: Lomnica s igračem manje uzela bodove u Vukovini, u nedjelju stiže u Buševec
Ususret Danu hrvatskih branitelja Velike Gorice vrijedne braniteljske udruge predstavile svoj rad
Igor Gusak i Marko Zagorac zabili za preokret i pobjedu Velike Mlake nad Turopoljem
Dio Jelačićeve ulice u petak privremeno bez struje
Mraclin napunio mrežu 'fenjeraša': Domagoj Matić ušao s klupe i u 15 minuta upisao hat-trick
Rog kao životni put: Helena Kantarević između natjecanja i snova o Akademiji