FOTO Dabar "navalio" na vinograd u Šiljakovini: "Svaki dan "precvika" tri-četiri trsa! Sav naš trud propada!"

Nakon mraza, tuče, žutice vinogradari Vukomeričkih gorica dobili su nove "neprijatelje". Vinograde su počeli napadati dabrovi, zaštićena vrsta glodavaca kojih na našem području ima sve više. Ova naoko simpatična životinjica svoju nastambu gradi u potoku na području Šiljakovine, a kako je gradi tako s druge strane pravi štetu na trsovima obližnjeg vinograda. Opazio ju je vlasnik, gospodin Josip Lučan, koji na žalost, već drugu godinu s dabrovima vodi bitku za svoj vinograd.

Vinogradarstvom se gospodin Josip bavi od svog djetinjstva kad je vinograd u Šiljakovini naslijedio od pokojnog oca. Održali su se stari trsovi, njih 500 i zasadili novi, mladi. U želji da se uzgoji kvalitetna sorta grožđa i proizvede vrhunski turopoljski Škrlet, Josip Lučan zasadio je prije četiri godine i 350 novih trsova. Rezultati nisu izostali - osvajač je nekoliko medalja s ocjenjivanja vina, no zbog nedavnih šteta u strahu je za budućnost svog vinograda.

-Nemoćan sam. Dabru ne možeš ništa. A velika je to šteta jer je to trajni nasad - žali nam se gospodin Josip Lučan.

Rad u vinogradu je zahtjevan i vinogradari se često susreću s raznim oblicima štete od prirodnih nepogoda do životinja koje napadaju trsove. Na srne i jazavce već su navikli, no na području Vukomeričkih gorica s dabrom se nikada nisu susreli.

-Ovdje nikad nije bilo dabrova, bila je vidra, najviše štete smo znali imati od jazavca, čak niti divlje svinje nije bilo prije rata. Ne pamtimo da je ovdje bilo dabrova. Ne znamo kako su uopće ovdje došli. Ovdje je obližnji potok i ispod ribnjak i nastanili su se tu prije tri godine. Sad je dolje već cijela kolonija, grade si nastambu - priča nam gospodin Josip.

Prve godine kad je uočio dabra, kaže, nije ništa dirao, sjekao je šumu i gradio, dok prošle godine gospodin Josip nije uočio da je ovaj "oštrozub" krenuo sjeći i njegov vinograd.

-Samo prošle godine posjekao mi je 40 trsova. Mislio sam da je prestao, ali sad se izgleda ta kolonija proširila. Vidio sam ga kako pliva i gleda. Velik je kao pas. Jučer mi je posjekao tri trsa i to baš najljepša, s najviše grozdova - dodaje vinogradar.

Kad ga "precvika" trs je za tri dana suh!

Tragovi dabrovih zubiju vidljivi su na mladim trsovima. Grize u promjeru 3-4 centimetara i što je najgore, pregrize u donjem dijelu trsa tako da je idućih dana trs potpuno suh. Šteta je nepovratna.

-Nije kao srna koja pojede vrh trsa pa se on kasnije obnovi. Kako su visoke temperature, sve je već treći dan suho - kaže gospodin Josip i dodaje kako više nema volju ni za čim kad svakog dana naiđe na prerezane trsove.

-Već je posjekao trsove i u susjednom vinogradu moje sestre. Izbrojili smo ukupno 80 posječenih trsova. Ako ovako nastavi pitam se što će biti s vinogradom - dodaje naš sugovornik.

-I susjedi su sad u strahu, mislimo da je dabar nezaustavljiv. Osim vinograda srušio je i jabuku, a posadio sam i šljive, ali mislim da bude i to oglodao. Ogradio sam mrežicom šljivu, ali mislim da to njemu ništa ne znači - kaže nam Josip.

Dabar je strogo zaštićena vrsta

Pokušao je zaustaviti dabra na razne načine. Postavio je zvučne tjeralice, repelente, čak ga je pokušao i namamiti u humanu zamku i preseliti ga na kanal Sava-Odra gdje ima više vode nego na potoku u Šiljakovini. No ništa nije pomoglo. Kontaktirao je i lovce zadužene za ovo područje no oni mu ne mogu ništa jer - dabar je u Hrvatskoj zaštićena vrsta.

Dabar je, naime, krajem 19. stoljeća u Hrvatskoj bio izumrla vrsta, a danas, gospodin Josip Lučan nije jedini koji zaziva pomoć zbog štete koju uzrokuje ovaj glodavac. Proširili su se Hrvatskom nakon što su 1996. uvezeni iz Bavarske i pušteni u prirodu na nekoliko lokacija. Projekt povratka dabra u Hrvatsku započeo je 1993. godine, a proveden je u suradnji Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Wildbiologische Gesellschaft München. Životinja je u našoj zemlji strogo zaštićena kako se ne bi ponovio scenarij njezina nestanka.

-Lijepa je i simpatična životinjica, ali radi nam veliku štetu i ne znamo kako se obraniti - kaže gospodin Lučan.

Suživot s dabrom?

Prijave o štetama koje je počinio dabar pristizale su proteklih godina iz sjevernih krajeva Hrvatske, ali i s područja Zagrebačke županije čemu se sada pridružuje i slučaj s područja Vukomeričkih gorica. Vlada je 2020. godine donijela odluku o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za gospodarenje dabrom, koje bi izradilo i provelo Plan gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj. Do 15. srpnja ove godine trajalo je e-savjetovanje s javnošću za navedeni Plan kojem je cilj očuvanje vrste, održavanje stabilne populacije dabra poboljšanje bioraznolikosti i smanjivanje konfliktnih situacija između dabrova i ljudi. Planirani ciljevi namjeravaju se postići učinkovitim praćenjem populacije, zoniranjem, prijedlogom mjera za sprečavanje ili umanjenje šteta nastalih djelovanjem dabra, te edukacijom o načinu suživota s dabrom, načinu zaštite od štetnog djelovanja dabra i načinu odštete.

Koliko je zahtjevan rad u vinogradu (ili bilo kojoj poljoprivrednoj kulturi), koliko je truda, vremena i novca uloženo oko svakog trsa najbolje znaju sami vinogradari, sluge, a ne gospodari svoga vinograda. No, kad sav taj trud u jednom danu bude uništen čovjek se s razlogom osjeća nemoćnim pred nepredvidivim silama prirode. S druge strane, dabrovi su životinje koje se naziva inženjerima ekosustava, stvaraju i održavaju zdrave vodotoke koji su korisni i prirodi i ljudima. Na nadležnim institucijama je stoga da što prije pronađu rješenje da umjesto dabrova, vinogradari našega područja, kojih ionako nema mnogo, ne postanu "izumrla vrsta".