Goranovo hranilište u Lazini Čičkoj pravi je restoran za ptičice tijekom zime. Hranite li ih i vi, obratite pozornost na savjete stručnjaka

Ljubitelji prirode i ptičjeg pjeva ne propuštaju zimi postavljati sjemenke u hranilicama za ptice u svojim dvorištima i balkonima. Hrane ih i Velikogoričani na svom pragu, a posebno o njima voli brinuti naš sugrađanin Goran Postić. Poznati čuvar baštine turopoljskog kraja, strastveni je ljubitelj i čuvar prirode. Njegovo malo hranilište u šumarku Lazine Čičke pravi je „restoran” za ptice. Uz kućice koje je postavio na stabla tu se nalazi i posebno izrađeno hranilište na starom panju, kamo pticama nosi hranu već nekoliko godina.

-Hranilište je nastalo spontano na jednome starom panju od prirodnih materijala koje smo pronašli u okolnoj šumi. Nekoliko spojenih grana prekrivenih suhim šašom i rogozom kako bismo dobili dio koji će i pod snijegom ostati neprekriven. U izradi ovog našeg hranilišta za ptice su sudjelovala i moja djeca koja su tako naučila o korištenju prirodnih i priručnih materijala iz naše okoline kako bi izradili nešto korisno što nam treba – kaže nam Goran.

-Želja je bila da bude što manje upadljivo u prirodi, a opet, da posluži svrsi – dodaje.

S prihranom ptica započinje u kasnu jesen, kad se počinju javljati prvi minusi, a posebno kad zapadne snijeg kao i ove godine. Takvi uvjeti su teški za divlje životinje, pa im je potrebna čovjekova pomoć.

A što im nosi na hranilicu?

-Glavna hrana su im sjemenke suncokreta, jer se pokazalo da su im najdraže. Nudimo im je još i kukuruz, pšenicu i drugo zrnje koje zna biti u ponudi za prihranu ptica u trgovinama. Ponudili smo im i jabuke prerezane na pola i nataknute na granu kao i životinjsko salo kad je prilika – objašnjava Goran.

Tako se stvori prava gozba u šumarku Lazine Čičke na koju se sjati mnoštvo ptičica, različitih vrsta.

(Velika sjenica/Parus major)

-Najčešće su sjenice od kojih dolaze velika i plavetna, dođu poljski vrapci, djetlići, zeba, brgljez, povremeno dođu i kos, šojka, batokljun. Među pticama točno postoji hijerarhija, kada dođu neke vrste one sitnije se povuku – priča nam Goran kojem je jednog dana u osam minuta na hranilište stiglo pet različitih vrsta ptica.

(Veliki djetlić/Dendrocopos major)

Najveće je zadovoljstvo, kaže nam, uživati u prekrasnim bojama i njihovom pjevu. Hranjenjem životinja zimi susretao se od malih nogu uz djedove koji su bili lovci i kojima je briga i ljubav prema životinjama i prirodi bila na prvom mjestu. Danas, Goran, tu ljubav njeguje sa svojom djecom.

-Kad imamo priliku i vremena cijela obitelj zajedno provodi vrijeme u šetnji tim našim malim šumarkom, gdje imamo priliku susresti se za svim ovim, a i drugim pticama – kaže nam.

Savjeti stručnjaka

Bilo da ih hranite u šumarcima kao Goran ili u svojim dvorištima i na balkonima ptičice će vam biti zahvalne, pogotovo prilikom niskih zimskih temperatura. No kad to činimo valja imati na umu da to činimo pravilno, da pazimo čime ih hranimo i kamo postavljamo hranilice. Zato smo za nekoliko savjeta upitali stručnjake iz Udruge Biom, vodeće udruge za očuvanje prirode u Hrvatskoj, koja se bavi zaštitom i proučavanjem divljih ptica te drugih vrsta i staništa. Na naša pitanja odgovorio je Dominik Spevec.

Sjemenke, voće, orašasti plodovi...

Različite vrste ptica se hrane različitom vrstom hrane tako da najprije treba izlagati raznolikost kako bi čim više ptica pronašlo odgovarajući tip hrane.

-Ptice je najbolje hraniti sjemenkama i orašastim plodovima zbog sadržaja masti i ulja koja imaju u sebi, a potrebna su pticama za funkcioniranje. Vrlo je poželjno izlagati i voće kao što su npr. kruške i jabuke koje možemo rezati na četvrtine, ali i bobičasto voće. Često se stavljaju i takozvane "lojne kugle" koje mogu biti napravljene od loja ili sala različitih domaćih životinja. Ako se izrađuju spomenute kugle, često je dobro u smjesu loja ili sala umiješati i razne sjemenke kao i bobičasto voće kako bi velik broj vrsta imao hranu koja ih zadovoljava na jednom mjestu – kaže Dominik.

Dodaje i da je plodove vrlo važno usitniti kako ne bi došlo do gušenja manjih ptica. Važno je i da hrana nije soljena jer sol šteti njihovom zdravlju.

Oprez, mačka!

Hranu treba izlagati na različite načine, a pritom uvijek paziti da su ptice na sigurnom. Da ih ne dohvati mačka ili grabežljivac.

-Neke ptice vole jesti na čvrstoj povišenoj podlozi, neke na podu, a neke s visećih objekata. Bilo bi idealno kada bi se hrana izlagala na više različitih mjesta kako bi do nje došla veća raznovrsnost ptica. Ako se u blizini hranilica nalaze mačke, trebalo bi postaviti hranilice barem dva metra od vegetacije kako se mačke ne bi mogle prikradati hranilici odnosno kako bi ptice mogle pravovremeno reagirati. Hranilice se ne preporučuje staviti ispred, iza ili na putu prema ili od staklenoj površini kako bi se izbjeglo nepotrebno zalijetanje ptica u staklo koje ptice ne percipiraju u prirodi – savjetuje Dominik.

(Brgljez/Sitta europaea)

Važno je da ptice kontinuirano hranimo te da pazimo na čistoću hranilice.

-Ako se ptice na jednom lokalitetu krene hraniti to moramo i nastaviti raditi sve dok ne dođe ljepše vrijeme kada će se objaviti više prirodne hrane oko njih. Ako stanemo s hranjenjem usred zime, to pticama stvara veliku štetu s obzirom na to da su se navikle na dostupnost hrane upravo tu gdje je do sada ona i bila. Također, prilikom hranjenja treba obratiti pozornost na higijenu hranilica. Kako na jedno, pritom dosta manje mjesto dolazi velik broj ptica, sama opasnost od zaraze ptica je veća. Treba voditi brigu o tome da se hranilice s vremena na vrijeme očiste od fecesa i ostataka sjemenki koje su ptice pojele kako bi se zarazne bolesti čim teže prenosile s ptice na pticu. Svakako treba obratiti i na to da u hranilici, ako se slučajno ne pojave ptice, ne treba ostavljati sjemenje duži period jer dolazi do njegovog propadanja. Ako se pak sjemenje smoći, isto ga treba ukloniti, osušiti dno hranilice i izložiti novu, svježu hranu – dodaje Dominik.

Hranjenje kruhom - najveća pogreška

U dobroj namjeri, ali neznanju, prilikom hranjenja ljudi katkad i pogriješe. Najčešća pogreška je, ističe Dominik Spevec, hranjenje ptica kruhom.

-Kruh pticama ne daje gotovo nikakve nutritivne vrijednosti koje su im potrebne za funkcionalan život. Uz to što nema nutritivne vrijednosti, kruh napravi privid sitosti tako da ptice nakon toga ne jedu, po njih normalnu hranu što ih dovodi do slabljenja sustava. Samim time, kruh i ostale pekarske proizvode treba izbjegavati u prehrani ptica – ističe.

Također nedavna istraživanja su pokazala da su mrežice u kojima se postavljaju lojne kugle opasne za ptice jer se u njih zapletu kljunom, jezikom ili nožicama što može dovesti do neželjenih ozljeda.

-Puno je bolje takvu vrstu hrane izlagati izvan tih mrežica u npr. prepolovljenu i ispražnjenu koru od naranče ili grejpa. Ako baš želimo izložiti kugle u nečem drugom, u većini trgovačkih lanaca se u današnje vrijeme mogu pronaći viseći kavezi upravo za takvu hranu – kaže naš sugovornik.

(Sjeverna zeba/Fringilla montifringilla)

Kako bismo svojim postupcima pomogli u očuvanju i preživljavanju ptica na našim područjima tijekom zime stručnjaci savjetuju da budemo svjesni njihovih potreba.

-Treba krenuti s laganim izlaganjem hrane nekad u kasniju jesen kada smo svjesni da u prirodi više nema dovoljna količina njihove prirodne hrane, ali isto tako stati kada se ona počne pojavljivati. Kod hranjenja ptica treba uzimati u obzir da su oni divlja bića koja pripadaju prirodi i da bi najbolje za njih bilo da im pomognemo, ali ne "razmazimo" – poručuje Dominik i dodaje:

-Hvala svima koji hrane i koji će to tek krenuti, ali skrećem pažnju na to da hranjenje ptica i izlaganje hrane treba biti promišljeno kako ne bi došlo do neželjenih bolesti, ozljeda i smrtnih stradavanja baš u našem dvorištu.

Posvetimo li pticama i malo naše pažnje, poslušamo li korisne savjete vezane uz hranjenje, ptice će, što potvrđuje naš sugrađanin Goran s početka priče, biti sretne i višestruko nam vratiti brojnim trenucima veselja i promatranja, kao i slušanja njihovih pjesama.