Gorički lovac na stršljene i ove godine u akciji: „Budite oprezni i ne približavajte se gnijezdima”

Nikad dosta opreza kad su u pitanju vrste insekata poput osa i pčela, no ponajviše stršljena koji posljednjih godina u našim krajevima ima sve više. Sve više poziva o pronalasku gnijezda stršljena, čiji otrovni ubod može biti smrtonosan, ima gospodin Stjepan Antolčić – popularno zvan velikogoričkim lovcem na stršljene. Prošle je godine tijekom ljeta na velikogoričkom području, a i šire imao osamdesetak intervencija uklanjanja gnijezda, a samo ovog tjedna gotovo je svakodnevno u akciji. Telefon mu često zvoni kaže nam, posla ima.

-Desetak intervencija sam imao od početka ljeta, unazad mjesec dana, zadnjih dana mi se sve češće ljudi javljaju – govori nam gospodin Stjepan.

Prvu intervenciju, kaže, imao je u okolici Dugog Sela, a iako postoje brojne pčelarske udruge u okolici, rijetki se usuđuju zadirati u stršljenovo gnijezdo. On će, s druge strane, to rado učiniti, ne zbog hrabrosti već zbog volje, znanja i dugogodišnjeg iskustva u pčelarstvu.

- Nema ja hrabrosti nego volje. Hrabri ginu ako ne paze, ja pazim i ne hrabrim se. Poznajem njihovo ponašanje – kaže nam Stjepan.

Ljudima koje susreće na svom zadatku uvijek nastoji dati korisne savjete. Treba poznavati i prijatelja i neprijatelja, kako u svemu, tako i kad su stršljeni u pitanju.

- Kaže se da svog neprijatelja trebate dobro upoznati kako biste znali u kakav se odnos upuštate. Tako je i sa stršljenima. Nikad im se ne smijete hrabro približavati, ulaziti u blizinu njihovih košnica jer je to i po život opasno – upozorava ovaj lovac na stršljene.

(foto: Prije i nakon sanacije gnijezda stršljena)

Svoja gnijezda grade na mirnim mjestima. U garažama, ostavama, tavanima, gdje nema previše buke jer paše im mir i tišina, podsjeća g. Stjepan.

-Ne upuštajte se sami u to jer ne znate odrediti vrijeme špricanja i sanacije. Ne smije ih se špricati ujutro, jer stršljeni se bude sa svitanjem dana i odlaze iz gnijezda. Čim se počinje daniti idu na teren, zbog visoke temperature. Oni su inteligentni, zapamtili su gdje je zadnje bilo stanište krušaka, jabuka, ili pčelinjak. Idu ujutro da dođu prvi – objašnjava lovac.

Privlače ih plodovi i listovi voća, aronije, smokava kojih ima sve više u Turopolju, kruške, jabuke, šljive, njihovi sokovi.

-Ljudi misle da imaju stršljenik kad ih vide, no oni su samo došli na voće. Stoga treba paziti gdje ostavljate voće. Treba uvijek dobro čistiti za sobom. Voće koje fermentira i kukce može opiti – priča nam gospodin Antolčić koji sve o ovim kukcima kao i o osama i pčelama ima u malom prstu.

Pčelarstvom se bavi gotovo cijeli život, a u brizi o pčelama i košnicama sudjeluje cijela njegova obitelj. U pčelinjaku redovito drži i edukacije za studente.

A svoje znanje rado bi prenio i na sugrađane, jer smatra da je edukacija o ovim insektima u današnje vrijeme više nego potrebna, no žali se na slab interes među ljudima.

-Organizirali smo kao Pčelarska udruga edukacije, no bio je vrlo slab odaziv. Malo ljudi se javilo. Žalosno je da ljude ne interesira znanje o pčelama i stršljenima, ali kad se problem pojavi onda zna biti kasno – kaže g. Stjepan.

(foto: Gospodin Stjepan s obitelji)

Stršljen je u nekim europskim zemljama i Zakonom zaštićena vrsta, a naš lovac upozorava da ima nelogičnosti u tome jer treba misliti na štetu koju stršljen čini prirodi, pčelama te na opasnosti koju predstavlja za ljude.

Dobronamjeran, iskusan i uvijek spreman gospodin Stjepan rado će se odazvati na svaki poziv u pomoć koji mu se uputi putem centra 112 ili Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica koje možete nazvati ako uočite osinje ili stršljenovo gnijezdo. Ovog ljeta, po dosadašnjim pokazateljima, kaže nam, za njega će sigurno biti posla.

-Ovisno o temperaturi zraka i količini voća i meda ova će godina biti slična, čak možda i s više intervencija nego prošla. No sve ovisi i o vremenskim prilikama koje su nepredvidive – rekao nam je.

(foto: Dar od susjede - ručni rad od kaširanog papira)

Naš velikogorički lovac za kraj poručuje građanima da se informiraju o stršljenima, pčelama i osama i njihovom ponašanju, uz poznatu poslovicu koja u ovom slučaju vrijedi doslovno:

-Ne diraj u osinjak jer ćeš biti izboden – kaže nam svima gospodin Stjepan. Ugledate li gnijezdo stršljena ili ose u svojoj blizini poslušajte njegov savjet.