HAC odustao od trećeg traka A3. Žele novu autocestu uz Vukomeričke gorice do Orla

Hrvatske autoceste odustale su od povećanja kapaciteta južne zagrebačke obilaznice gradnjom treće trake, točnije dijela autoceste A3 od čvora Lučko do Ivanje Reke, te namjeravaju dograđivati treću traku samo od čvora Zagreb zapad (Jankomir) do čvora Lučko duljine 4,5 km.

Potvrdili su nam to iz Hrvatskih autocesta, a time i potvrdili da su točna nagađanja o preskupoj investiciji u kojoj bi trebalo doći do značajnih i skupih preinaka postojećih čvorišta i dijelova autoceste A3. Ogromna ulaganja donijela bi neznatno povećanje kapaciteta i ne bi riješila problem zagušenja ove autoceste koja je istovremeno gradska obilaznica Zagreba i vrlo bitna veza prema ostatku Hrvatske i prema susjednim državama.

Umjesto toga, u prvi plan je iskočila trasa autoceste predložena 2009. godine “Prostorno-prometnom studijom cestovno-željezničkog sustava šireg područja Grada Zagreba“ koja bi svojim najvećim dijelom prolazila kroz velikogoričko područje.

- U siječnju 2026. Hrvatske autoceste započele su izradu studijske dokumentacije za izgradnju Nove obilaznice Zagreba ukupne duljine cca 95 km. U tijeku je izrada idejnih rješenja i usklađivanjem s prostorno-planskom dokumentacijom – kazali su nam iz Hrvatskih autocesta.

Prvi je to korak onoga što bi u desetljeću ispred nas moglo donijeti novu autocestu u južnom dijelu Velike Gorice, a čime bi naš grad imam tri brze ceste koje povezuju istok i zapad zagrebačkog prstena – sjeverni A3, središnji A11 i ovu novu južnu autocestu.

A da se ne radi o nekoj novoj ideji potvrđuje da je ovaj prometni koridor predložen prije gotovo 20 godina, a ucrtan je i u novim VII. Izmjenama Plana prostornog uređenja Zagrebačke županije.

Trasa vodi od Svete Nedelje prema jugu do ruba Vukomeričkih gorica, dalje prema Turopoljskom lugu te u posavski kraj, prelazi Savu te se penje prema Svetom Ivanu Zelini. U osnovi, obgrljuje cijelo zagrebačko područje.

- Primarni cilj južne obilaznice je odvajanje tranzitnog od gradskog prometa i njegovo preusmjeravanje oko grada Zagreba – stoji u projektnom zadatku dokumentacije čija ugovorena vrijednost je 322 tisuće eura.

Svaki prometni koridor nosi i negativne strane, a kod ovoga je zanimljivo da se s njime u većem dijelu preklapa i željeznički koridor također buduće zaobilaznice Zagreba. Dakle, zauzeo bi značajan neizgrađeni prostor livada i šuma. Ipak, sama cesta bi svojom gradnjom donijela bolju prometnu povezanost južnog i zapadnog dijela Velike Gorice.

Jedan od spojeva na obilaznicu tako bi bio čvor Markuševec Turopoljski. Prema Maloj Buni cesta bi nastavila sjeverno od Gudca, pored Male Bune imala izlaz te imala spoj na A11 južno od Mraclina na novom čvorištu. Prometni pravac nastavlja dalje do postojećeg vijadukta Turopolje pa ravno do Kučkog mosta gdje prelazi na sjevernu strana kanala Sava-Odra. Uz kanal trasa ide do Čičke Poljane gdje mijenja smjer prema sjeveru odnosno naselju Orle i prelazi Savu s novim čvorom Oborovo na sjevernom dijelu Save. Od tuda nastavlja do novog čvora Ivanić Grad.

Na velikogoričkom dijelu trase nalaze se i najzahtjevniji objekti. Uz novi čvor Mraclin na A11 potrebno je izgraditi vijadukt koji će premostiti željezničku prugu i DC30 na mjestu postojećeg vijadukta Turopolje. Na trasi je manji most Obdina i Odra, ali i veći vijadukt koji će prelaziti preko kanala Sava-Odra te sam most preko Save. Iako je u prijedlogu trase ucrtan vijadukt točno na mjestu Kučkog mosta, koji bi se pomaknuo bliže postojećem vijaduktu u Vukovini, tek u sljedećim koracima izrade dokumentacije bili bi točnije pozicionirani ovi objekti.

Rok za izradu dokumentacije je jedna godina s time da u prvih 9 mjeseci treba izraditi idejno rješenje, a uz analizu prostornih planova, izradu prometnog modela te elaborata procjene utjecaja na okoliš, izvođač je dužan izraditi i studiju izvedivosti. Sva ova dokumentacija trebala bi dati odgovor može li se, kako i u kojem roku izgraditi novih 95 km nove južne obilaznice Zagreba. Te odgovore bi trebali dobiti do kraja ove godine.