HEP razmatra nova rješenja za gorički toplinski sustav

Ogrjevna sezona je vrijeme u kojoj brojni građani sa strepnjom čekaju račune HEP Toplinarstva. Manjim računima mogu se nadati tek stanari na čijim zgradama je proveden projekt energetske učinkovitosti odnosno zamjena stolarije i postavljanje fasada. No, uzrok visokih računa i dalje je isti - neučinkovit centralni toplinski sustav Velike Gorice. Ipak, ima i novosti.

Uzrok visokih računa za grijanje je neučinkovit centralni toplinski sustav. Njegov problem je velik broj toplana odnosno kotlovnica koje griju velikogoričke stanove. Dakle, lako je zaključiti da je rješenje umjesto više malih izvora topline imati jedan velik. Mislili su to i u HEP Toplinarstvu kada su 2012.g. za Veliku Goricu pripremili "BE-TO projekt" odnosno bioenerganu na šumsku sječku koja je trebala preuzeti ulogu svih kotlovnica tako da bi tek uslijed najhladnijih dana se palila samo toplana u Vidrićevoj ulici. No taj projekt Velikogoričani su odbili u strahu za svoje zdravlje i okoliš, a nakon čega su i odnosi između Velike Gorice i HEP-a zahladili.

Gorički toplinski sustav trn je u oku i samome HEP-u, ne toliko zbog stalnih pritužbi Velikogoričana na uslugu već što u sadašnjem stanju nije najoptimalniji za tvrtku. Nakon što je HEP dobio odbijenicu goričke javnosti za bioenerganu krenuli su u razmatranje drugih rješenja. Kako doznajemo, HEP razmatra dvije opcije za optimizaciju centralnog toplinskog sustava u Velikoj Gorici koje podrazumijevaju i revitalizaciju postojeće mreže, a u osnovi se razlikuju tek u izvoru stvaranja toplinske energije.

HEP predlaže dvije varijante

Prva opcija je povećanje kapaciteta  dvjema kotlovnicama i to one u Vidrićevoj ulici kraj trga Stjepana Radića te u Cibljanici na način da se ova druga pretvori u energanu koja će uz toplinu stvarati i električnu energiju. Sve ostale manje kotlovnice bi se ukinule, a izgradila bi se nova vanjska toplinska mreža kojom bi se povezale sve prijašnje kotlovnice. Drugo rješenje je priključenje goričkog toplinskog sustava na Termoelektranu-toplanu Zagreb putem vrelovoda, a isplativost ovoga rješenje trebali bi saznati uskoro kada se završi Studija izvodljivosti koju izrađuje HEP.       

Kako je Velika Gorica odbila ponudu da se centralni toplinski sustav riješi kroz jednu toplanu, već spomenuti BE-TO projekt, a nije izgledno da bi se do 2020. godine mogao pripremiti drugi projekt koji bi se aplicirao na EU fondove, izgledno je da će konačno rješenje biti jedan od ova dva prijedloga.

Kako su građani izrazito osjetljivi na gradnju industrijskih i energetskih postrojenja, kao što je slučaj u projektu BE-TO te aktualne asfaltne baze, zasigurno će teško prihvatiti i povećanje kapaciteta postojećih kotlovnica i dogradnju postrojenja na Cibljanici. Pokaže li studija izvodljivosti tehničku mogućnost i opravdanost spajanja na TE-TO Zagreb koji se nalazi nedaleko Domovinskog mosta puno je izglednije da će građani biti skloniji tome rješenju. U tome slučaju bi gašenjem postojećih goričkih kotlovnica kvaliteta zraka se svakako poboljšala.

Novi radovi na mreži u 2018. godini

U razvoj, revitalizaciju i optimizaciju toplinskug sustava grada Velika Gorica od 2010. godine HEP je uložio 26,5 milijuna kuna od čega najveći dio na rekonstrukciju kotlovnice Galženica III u Vidrićevoj ulici u kojoj se sada za sagorjevanje koristi plin, a ostalih 10 milijuna kuna se odnosi na revitalizaciju oko 2,5 km toplovodne mreže. U 2018. godini planirani su radovi u visini od oko 8 milijuna kuna i to za zamjenu toplovodne mreže između kotlovnica u Magdalenićevoj 3, Zvonimirovoj 9 i Cvjetnom naselju 18 u ukupnoj duljini od 1,7 km, kao i novi radovi na kotlovnici u Vidrićevoj koji će se protegnuti i na 2019. godinu.

Zbog stalnih pritužbi građana i u goričkoj gradskoj upravi tražili su da se cijene grijanja u Velikoj Gorici izjednače s onima u Zagrebu, a iz HEP-a je stigao ovakav odgovor:

- Činjenica je da postoje razlike u iznosima cijena toplinske energije u Velikoj Gorici u odnosu na cijene u Zagrebu, Osijeku i Sisku. Do razlike dolazi zbog načina proizvodnje toplinske energije. U CTS-ovima gradova Zagreba, Osijeka i Siska toplinska energija se proizvodi u visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjima u kojima se istodobno proizvode toplinska i električna energija, što utječe na konačnu cijenu koju plaćaju krajnji kupci. Međutim, iznimno je bitno naglasiti da krajnji kupci toplinske energije u Velikoj Gorici i dalje plaćaju niže cijene od kupaca u ostalim gradovima Hrvatske kao što su Karlovac, Slavonski Brod, Vukovar, Virovitica i drugi koji se toplinskom energijom opskrbljuju iz toplinskih sustava u kojima se toplinska energija proizvodi na isti ili sličan način kao u Velikoj Gorici - stoji u odgovoru HEP-a.

Smanjenje priključne snage za obnovljene  zgrade

Velik projekt energetske obnove  zgrade kroz nove fasade i stolariju tako je trenutno jedini način da se smanje računi stanara. Naime, ulažeću u ovojnice, izolaciju i stolariju krajnji kupci utječu na količinu toplinske energije koju troše odnosno na tzv. varijabilni dio svojih računa za grijanje. Isto tako mogu i utjecati na fiksni dio ukoliko podnesu zahtjev  HEP Toplinarstvu za smanjenje priključne snage, a u tom slučaju su dužni priložiti elaborat o novoj priključnoj snazi koji izrađuje ovlašteni inžinjer strojarstva za tehniku grijanja. Pokaže li se da je zbog ulaganja došlo do energentske učinkovitosti HEP Toplinarstvo će izdati novu termoenergetsku suglasnost te izdati novi ugovor s promjenom u obračunu troškova toplinske energije. U konačnici, tek tada će razdjelnici omogućiti jeftinije račune za grijanje. Ili to, ili se nadati toplijim danima.