Intervju Krešimir Ačkar: Ponosan sam na Goricu! Gdje smo bili i gdje smo danas kao veliki grad

Kraj godine i početak nove prava je prilika za razgovor s prvim čovjekom Grada Velike Gorice o svemu što ostaje iza nas, ali i očekivanjima za naredno razdoblje. Nova 2025. posebna je i o tome što završava prvi mandat gradonačelnika Krešimira Ačkara te njegov rad nakon četiri godine za kormilom šestog grada u Hrvatskoj u svibnju ide na ocjenu biračima.

Gradonačelničke, krenimo od kraja godine – donijet je novi proračun, što građani mogu očekivati u 2025. godini?

Gradsko vijeće potvrdilo je naš prijedlog proračuna u visini od 163 milijuna eura, najveći proračun u povijesti grada. Zahvaljujem gradskim vijećnicima što su ga podržali, svega tri ruke su bile protiv što pokazuje da je uravnotežen da pokrije sve potrebe i ostvari razvojne perspektive našega grada. Ovaj proračun omogućit će nam da nastavimo podizati komunalni standard u gradu i naseljima, poboljšamo prometnu sigurnost i poboljšamo brojne socijalne i demografske mjere. Ulažemo i u infrastrukturu gradnjom nizom kapitalnih projekata. Konkretno, nastavljamo ulagati u temelje našega društva, djecu i mlade, dakle u izgradnju novih vrtića i škola, ali uskoro ćemo vidjeti i radove na prvome Centru za starije osobe kojim ćemo našim starijim sugrađanima omogućiti usluge koje do sada nisu imali u svome gradu. Sve ove mjere usmjerene su na podizanje kvalitete života naših građana.

Koji su to novi projekti koje ćemo vidjeti u prostoru?

Iz arhitektonskih mapa i računalnih vizualizacija u sljedećoj godini nas čeka nekoliko ključnih projekata za Veliku Goricu. Prije svega to je spomenuti Centar za starije osobe čija gradnja kreće kroz koji tjedan, a potom tijekom godine još i dogradnja Osnovne škole E. Kumičića, gradnja osnovne škole u Kurilovcu, kao i dva velika vrtića u Kolarevoj i Pokupskoj ulici. U finalizaciji smo dokumentacije za gradnju autobusnog terminala, a kompletno ćemo preurediti prostor zelene tržnice. Osim središnjeg dijela grada i u okolici se privode kraju radovi na objektima koji će podignuti kvalitetu življenja u našim naseljima. Društveni i vatrogasni domovi u Novom Čiču i Buševcu u završnim su fazama radova, jednako kao i objekt u Gradićima koji smo uz društvenu namjenu prenamijenili dio za dodatne vrtićke kapacitete. Na sportskom planu otvorit ćemo nove prostore za naše klubove u modernom balonu u Rakarju uz našu gradsku sportsku dvoranu, ali sportašima će na raspolaganju biti po izgradnji i školske sportske dvorane u Kumičiću i Kurilovcu.

Ne zaboravimo da je naš grad od ove godine bogatiji za nekoliko kapitalnih objekata koji u svojim područjima djelovanja će omogućiti kvalitetniji rad. U sferi poduzetništva to je Poduzetnički inkubator u koji useljavaju start-upovi i mlade tvrtke, u kulturi to je Interpretacijski centar Muzeja Turopolja te Kulturni centar u Novom Čiču, a u obrazovanju nova škola s vrtićem u Dubrancu te Centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju. Tako da vidimo kontinuitet ulaganja u nove objekte, neki su izgrađeni, neki grade dok su drugi u pripremi dokumentacije, ali svakako svi su potrebni jer donose višu kvalitetu življenja u Velikoj Gorici.

Kakvi su planovi oko predškolskog i školskog obrazovanja, hoćemo li ispuniti uvjete za jednosmjensku nastavu?

Naš cilj je osigurati adekvatne uvjete za obrazovanje i odgoj djece, što uključuje modernu infrastrukturu, sigurnost i pristupačnost. U proteklom razdoblju proširili smo predškolski program za petstotinjak mjesta vrtićima u Selnici, Lukavcu, Maloj Buni, Dubrancu, kao i u samoj Gorici i drugim sredinama, čime smo osigurali mjesto za djecu koja ispunjavaju uvjete pri upisu. No, želimo to proširiti i novim prostorima omogućiti bolji pedagoški standard u našim predškolskim ustanovama. Već u ožujku otvaramo novi vrtić sa 120 mjesta u VG Goričanki, a nakon njega i manji u Gradićima. Izdane su građevinske dozvole za vrtić u Kolarevoj ulici, on će se prvi krenuti graditi, a potom i u Kurilovcu nakon gradnje pristupne ceste. Oba vrtića će imati po dvjesto mjesta te se gradnja sufinancira iz državnog proračuna. Novim vrtićima omogućavamo svim roditeljima da svoje djecu ostave na sigurnom mjestu dok su oni na poslu, a nove škole omogućavaju bolje obrazovne uvjete i smanjenje gužvi u postojećim školama. Zacrtali smo si zadatak da u školskoj godini 2026/2027 prelazimo u jednosmjensku nastavu, a taj cilj će nam ne samo obrazovanje dići na novu razinu već i donijeti mogućnosti korištenja dvorana u školama u poslijepodnevnim terminima za sportske i druge aktivnosti.

Ove ste godine uveli besplatne vrtiće i lokalni prijevoz. Koji su bili glavni izazovi u realizaciji ovih inicijativa i kakve su reakcije građana?

Besplatni vrtići i lokalni prijevoz inicijative su kojima smo posebno ponosni. Glavni izazov bio je osigurati financijska sredstva i logističku podršku za realizaciju ovih projekata. Ipak, trud se isplatio jer su reakcije građana izuzetno pozitivne. Roditelji su oduševljeni što ne moraju plaćati troškove vrtića, a besplatni lokalni prijevoz značajno je olakšao svakodnevne putovanja naših sugrađana. Uz nove linije tijekom godine osluškivali smo potrebe građana i prilagođavali redove vožnje, prije svega kako bi što veći broj linija odgovarao građanima koji žele koristiti mogućnost željezničke veze prema Zagrebu i Sisku. Ove dvije mjere ne samo da unapređuju kvalitetu života, već i povećavaju socijalnu uključenost. Vidimo da su pun pogodak po tome što ove mjere sada uvode i drugi gradovi u Hrvatskoj što pokazuje da smo predvodnik kao što smo prvi uveli financijsku pomoć srednjoškolcima na početku školske godine ili kao što smo u samome vrhu po pitanju božićnica i uskrsnica našim umirovljenicima.

Suradnja s Vladom RH i povlačenje sredstava iz EU fondova nešto je što uvijek ističete.

Naša strategija bila je temeljito planirati i pripremati projekte kako bismo osigurali da ispunjavaju sve uvjete za financiranje. Također, važna je bila i dobra komunikacija s relevantnim tijelima i institucijama. Zahvaljujući ovoj suradnji, uspjeli smo osigurati financiranje za brojne projekte koji su od vitalnog značaja za razvoj našeg grada. Nikada Velika Gorica nije imala ovakvu potporu na državnoj razini, nikada niti predsjednik Vlade, niti ministri nisu toliko dolazili u naš grad kao sada. Stoga želim u ime svih Velikogoričana zahvaliti predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću i njegovim suradnicima, potpredsjednicima Vlade, ministrima na potpori za sve realizirane, ali i buduće projekte. Bez te potpore mnogi projekti za Velikogoričane sporije bi se realizirali, a o mnogima bi samo sanjali. Dosanjali smo dolazak nogometnog kampa HNS-a čija gradnja kreće u sljedećim mjesecima, jednako kao i Centar za starije osobe, a novi zamah gospodarstvu dat će darovano nam državno zemljište za Radnu zonu Kušanec. Vrhunac našeg zajedničkog rada i svojevrsno priznanja da je Velika Gorica doista velika je projekt dnevne bolnice na kojemu nas očekuje još mnogo posla, ali dosanjat ćemo i njega uz ovakvu potporu Vlade Republike Hrvatske.

Nekako ispada kako svi ovi projekti padaju u drugi plan kada dođemo na pitanje gradnje ulica. Koji su daljnji planovi za poboljšanje prometne sigurnosti i infrastrukture u Velikoj Gorici?

Prometna infrastruktura je jedan od naših prioriteta. Asfaltirali smo više od 100 kilometara prometnica i izdvojili značajna sredstva za izgradnju nogostupa i podizanje sigurnosti u prometu. I ovih dana naši građani mogu svjedočiti radovima u Jelačićevoj, Stepanskoj, Šenoinoj i drugim ulicama, a otvarat će se i druga gradilišta. Vozimo se tim ulicama svakoga dana i građani s pravom traže komunalni standard na razini. Prioritet su nam bile tranzitne ceste, one koje spajaju dijelove grada, a sada već možemo govoriti i uređenju unutarnjeg prometa po naseljima i kvartovima. Takav jedan sveobuhvatan kvartovski zahvat vidjet će prvo građani u Bratstvu, a nakon njih i Visoki brijeg, Kromosovo naselje i drugdje. Ne zaboravimo ni biciklističku infrastrukturu kojom ćemo povezati naša tri jezera na području Čiča.

A promet u mirovanju?

Broj vozila u gradu se svakako povećao i problem s manjkom parkirnih mjesta pojavljuje se u onim dijelovima grada koji su građeni u prošlom stoljeću kada su stanovi trebali imati pola do jednog parkirnog mjesta. U novogradnji tih problema nema jer svi stanovi moraju imati dva parkirna mjesta za građevinsku dozvolu, ali broj automobila u prometu je daleko veći nego prije 20 godina. Na zahtjev stanara i prijedlog Vijeća GČ Hrvatski velikani od početka godine u naplati će biti parkirališta na dijelu ove gradske četvrti. Kod umjetničke škole dogradit ćemo novo parkiralište za potrebe novoga vrtića, planiramo parkiralište u Teslinoj ulici i neke manje dodatke po gradu, a Pucekovićeva će postati jednosmjerna s nešto dodatnih parkirnih mjesta. Ono što svakako je budućnost je gradnja podzemne garaže za što istražujemo lokacije što ćemo uvrstiti u nove prostorne planove, no svakako će prioritet biti prostor oko Doma zdravlja gdje i nakon gradnje novoga parkirališta i dalje postoji velika potreba za parkirnim mjestima.

Kritika je građana da se pojedini dijelovi grada preizgrađuju, može li se to kontrolirati i kakve zelene politike možemo očekivati?

Već smo to učinili izmjenom Urbanističkog plana gdje smo značajno povećali postotak zelenih površina na parcelama i rezultat te odluke ćemo vidjeti u budućim gradnjama, a čeka nas i još promjena u prostornoj dokumentaciji. Grad raste, to nam omogućava priljev mladog stanovništva, i po tome je naša „krvna slika“ povoljna. Velika Gorica je poželjan grad za mlade obitelji. Naš prostor je definiran Generalnim urbanističkim planom iz 2002. godine i čudno je vidjeti da nekadašnje livade danas nose zgrade, ali radi se i privatnim parcelama koje su naši građani prodali i danas su dom novim obiteljima. Naravno da želimo da prostor bude što uredniji i zato pripremamo nova rješenja, ali razvoj grada ne mislimo stopirati. Po pitanju zelenih politika koristimo sve dostupne fondove kako bi ozelenili grad. Dovoljno se prošetati po gradu i vidjeti kolike su stotine mladih stabala posađene. Upravo uređujemo park u Cvjetnom naselju, kreće gradnja Kurilovečke šetnice, u Miošićevoj gradnja novog dječjeg parka. Redefinirat ćemo i dječji park u Parku dr. Franje Tuđmana i još neke prostore gdje želimo da građani borave na otvorenom.

Kako se nosimo s ovim nestabilnim vremenima po pitanjima troškova za energiju?

Proveli smo niz projekata s ciljem uštede energije, a što posredno donosi i manje troškove. Glede javnih objekata energetski smo obnovili niz škola i vrtića, sada nam slijede OŠ Eugena Kvaternika i vrtić u Kurilovečkoj ulici, na 22 objekta stavili smo solarne elektrane radi smanjenja potrošnje električne energije, a i kompletno je zamijenjena javna rasvjeta cijeloga grada s energetski učinkovitom LED rasvjetom. Usmjerili smo našu gradsku tvrtku GSG V.Gorica da nastavi s projektima energetske obnove zgrada gdje su pomogli stanarima da dođu do sredstava kako bi energetski obnovili svoje zgrade uz pomoć EU i državnih fondova. Ono što je preostalo je grijanje. HEP je uložio značajna sredstva u rekonstrukciju toplovoda, no najveći benefit očekujemo kroz korištenje geotermalne energije. Do sredine 2025. godine bit će u funkciji prvi geotermalni izvor s ciljem spajanja na centralni toplinski sustav čime bi značajno smanjili potrebu za plinom, smanjili troškove i omogućili stanarima da grijanje „na toplanu“ ponovno bude povoljnije od individualnih toplinskih sustava.

Neke stvari koje tište građane ipak vidimo da se ne mijenjaju? Zgrada Velkoma naprimjer. ZET?

Da, mi smo pokazali da gdje god da smo u punoj kontroli nad materijom, gdje smo samostalni, kao što je nekadašnje pitanje mjesta u vrtićima, uhvatili smo se u koštac s našom Aglomeracijom koja je svugdje u Hrvatskoj nakon naglih povećanja cijena stvarala probleme gradovima, da smo zasukali rukave, tražili rješenja i napravili brojne pomake. Samo da spomenem da je gradnja kanalizacijske mreže završena, izvođač je sanirao sve propuste koje smo uočili na cestama i još koristimo garantni rok za daljnje popravke. Dobili smo i kvalitetnog izvođača radova na novome pročistaču koji će u drugom dijelu 2025. godine se krenuti graditi. Isto tako, gdje god je bilo sugovornika pružili smo ruku i tražili dogovor, no u nekim situacijama kada smo lupili pred zid morali smo se obratiti višim instancama.

Glede zgrade Velkoma tamo Republika Hrvatska planira smjestiti svoj tzv. Trg pravde, odnosno na jednom mjestu okupiti sva pravosudna tijela u Velikoj Gorici koja danas djeluje na više lokacija u iznajmljenim prostorima. U listopadu je izdana ovršna isprava, to su procesi na koje mi ne možemo utjecati da ih ubrzamo i čekamo da pravna država naplati svoj dug preuzimanjem nekretnine nekadašnje zgrade Velkoma. Ponavljam, to je proces van našeg utjecaja, ali snažno želimo da uđe u svoju finalizaciju. S druge strane, na tržnom centru u većinskom vlasništvu iste obitelji ipak vidimo pomake, da se prostor održava i da sada nema pritužbi na red i nadam se da će u budućnosti taj prostor biti još funkcionalniji. Mi smo ispitivali mogućnost da vratimo zelenu tržnicu na nekadašnje mjesto, ali tamo je sada drugi zakupac i sve ukazuje da će tako ostati.

Glede ZET-a, ispalo je da se nova vlast u Zagrebu uspjela riješiti prigradskih linija i preusmjeriti svoje vozače i vozila u Zagreb. Podsjetit ću da smo mi raspisivali tri natječaja na koja se ZET nije javio, a sam gradonačelnik Tomašević je istaknuo da više ne žele održavati te linije. S današnjeg stajališta kvalitete javnog prijevoza, koji je k tome i besplatan za građane za identična izdvajanja koja smo imali za ZET, ovo je bolje rješenje. Nismo zadovoljni s kvalitetom prijevoza naših građana prema Zagrebu i za sada samo imamo obećanje da će se i to popraviti kada ZET riješi svoje unutrašnje probleme. Ostalo je i otvoreno pitanje garaže u centru grada iz koje će se vozila ZET-a svakako iseliti, samo ponovno tu ovisimo o Gradu Zagrebu kojem smo spremni platiti za njihov udjel u nekretnini na kojoj se nalazi garaža.

Jeste li vi osobno zadovoljni svojim mandatom?

Baviti se javnim poslom znači uvijek tražiti više, to od nas i građani očekuju. No, ako se prisjetimo početka mandata - od velike političke krize u kojoj se Velika Gorica našla, od razrovanoga grada radovima na aglomeraciji, od potresa koji nas je zadesio u kojemu je sve moralo stati dok se ne osigura sigurnost i krov nad glavom građanima, ali i institucijama, pa do nesretne pandemije u kojoj smo mijenjali sve svoje navike i način života… Kada sve to pobrojimo, mislim da na početku nitko nije mogao zamisliti da ćemo danas govoriti o besplatnim vrtićima i javnom prijevozu, kampu HNS-a i svemu onom što ulazi u sferu nadstandarda. Zadovoljan sam da smo kao grad danas u Hrvatskoj primjer velikog napretka i u tom smjeru želimo raditi i dalje te se nadam da ćemo imati i dalje podršku naših građana.

Intervju je objavljen u 257. broju VGdanas novina.