Ivan Rožić: "Ovom knjigom ispravljamo neistine i predrasude iz povijesti Turopolja"

Među zidinama Starog grada Lukavca sinoć je održana promocija novoobjavljene knjige autora Ivana Rožića 'Povijest Plemenite opčine turopoljske' koja donosi dokumentiranih osam stoljeća zapisa o životu i stalnoj borbi Turopoljaca za svoje mjesto pod suncem.

To vrijedno djelo nepresušno je vrelo povijesnih spoznaja kako o Turopolju tako i životu na hrvatskom tlu od 13. stoljeća nadalje, a nešto više od 300 stranica ovog zanimljivog štiva autor je podijelio na tri dijela.

- Polovica se odnosi na povijest Turopolja, u drugom dijelu su neke povijesne teme obrađene iz povijesti Turopolja, a na kraju je analiza knjige Nade Klaić 'Medvedgrad i njegovi gospodari' u kojoj se dosta obrađuje i Turopolje, međutim s obzirom da ima strašno puno netočnih tvrdnji i zaključaka morao sam to analizirati temeljito da bi se vidjele te povijesne manipulacije o Turopolju - otkrio nam je autor Rožić.

No, kako je skromno nastavio, u biti je povijest koju je napisao relativno kratka jer je puno toga još neobrađeno. Turopoljski arhiv u Državnom arhivu je odmah iza dubrovačkog arhiva.

- Tamo ima strašno puno dokumenata koje je Laszowski velikim dijelom objavio u četiri debele knjige Povijesni spomenici Plemenite općine turopoljske, a na temelju toga kasnije je napisao povijest Turopolja. Međutim i ta je povijest relativno parcijalna jer on jednostavno nije imao niti vremena niti mogućnosti sve to temeljito obraditi - ispričao nam je Rožić.

Rožić je naglasio da su ga posebno zanimale dvije stvari koje je obradio temeljito. Prva je kako je nastala Plemenita opčina Turopoljska; kako može jedno područje biti plemenito i kako je moguće da tu budu plemenitaši kada se obično misli da plemstvo dobivaju pojedinci. A druga je vezana uz jednu raširenu povijesnu neistinu.

- Uvijek me smetalo što je to puhnulo u glavu Turopoljcima da hoće postati Mađari tamo u 19. stoljeću i da su bili Mađaroni i borili se protiv Hrvata Iliraca. Čitava stvar je jedna velika manipulacija. Turopoljce nikada nije zanimala jezična politika. Radilo se čisto o očuvanju samostalnosti i autonomije koju su oni imali od dolaska na ovo područje pa 1278. godine kada su dobili svoj prvi statut. Oni su se sve do 1947. godine borili da bi sačuvali svoj autonomni status unutar država u kojima su živjeli i uspijevali su u tome - pojasnio je Rožić koji je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i anglistiku, a kasnije, od 1992. godine pa sve do umirovljenja 2007. godine, bio u konzularnoj službi u nekoliko hrvatskih diplomatskih predstavništva.

Veliki dio knjige bavi se osvjetljavanjem povijesnih neistina koje je povjesničarka Nada Klaić navela u spomenutoj knjizi. Kako nam je rekao Rožić, prva pomisao bila mu je da je Klaić našla nove isprave i dokumente te je to ispravila pa opisuje povijest. Tada ga je to počelo kopkati pa je krenuo uspoređivati izvore, te je najedanput uvidio da sve ono što u toj knjizi Klaić piše, da nema podloge u povijesnim spisima.

- Ona većinu svojih tvrdnji temelji na „tobože, izgleda, čini se“ itd. Evo jedan mali primjer kao ilustracija. Piše Turopoljci su izbjegavali rat, nisu htjeli ratovati, bili su kukavice itd. i citira dokument u kojemu su trojica iz Velike Mlake dobila kaznu jer se nisu odazvali u rat. A onda sam pogledao što pišu drugi o tome. Laszowski piše svi su se Turopoljci odazvali u rat, samo trojica iz Velike Mlake nisu pa su morali platiti kaznu. Ista stvar, ali gledala s dva različita gledišta. Kralj Ladislav piše u jednom sporu; Turopoljci se nisu mogli odazvati da dođu na sabor jer su svi na ratištima. Te dokumente Nada Klaić ne spominje. I onda malo pomalo svaka njezina tvrdnja je postala sumnjiva. Čitajući te spise i isprave krenuo sam i sam pomalo pisati, a nikada nisam pomislio da će to ispasti knjiga - pojašnjava.

Spomenuo je Rožić i jedan detalj koliko se malo zna o Turopolju. Nedavno je ponovljena emisija o našim vladarima koju je režirao Robert Knjaz, a u emisiji o Nikoli Šubiću Zrinskom kaže da je bio rođen u Zrinu, ali se o njemu dalje ništa ne zna do dolaska u Čakovec.

- U međuvremenu taj Nikola Šubić Zrinski, trčao je ovuda oko Lukavca po livadama jer je kao 13-godišnjak iz Zrinja došao u Lukavec. Njegov otac Nikola Zrinski dobio je u nasljedstvo Lukavec koji je bio nepravedno otet. Doselio je tu sa ženom Jelenom i dvojicom sinova; Ivanom i Nikolom jer je Zrin stalno bio pod napadima Turaka. U Vukovini je njegova sestra bila udana za Alapića pa je Nikola Šubić Zrinski imao tamo tetu i svog vršnjaka Gašpara Alapića s kojim bi on ratovao i odlazio u borbu protiv Turaka te je na kraju poginuo u Sigetu- naveo je Rožić jednu iznimno zanimljivu crticu iz povijesti.

Novo izvorno autorsko djelo

Da je ovo doista vrlo bitna knjiga kako za Plemenitu opčinu turopoljsku tako i za sve Turopoljce itekako je svjestan župan POT-a Juraj pl. Odrčić.

-Možda me netko kasnije ispravi, ali zapravo gotovo nakon stotinu godina ovo je prva knjiga u izdanju POT-a a da se radi o jednom novom autorskom djelu, o jednim novim spoznajama, potvrdi istina na koje smo jako ponosni, ali i na ispravljanju neistina koje su nas na neki način zatekle u razdoblju kada POT nije mogao postojati u drugom dijelu 20. stoljeća. Do sada je Plemenita opčina turopoljska izdala niz knjiga, ali se radilo o pretiscima starih izdanja. Vjerujem da će ova knjiga biti prvenstveno zanimljiva širem čitateljstvu i da će na neki način potaknuti ljude da nakon što je pročitaju da krenu u daljnja istraživanja i da krenuti čitati i druge autore. Siguran sam da je ovo na neki način i povratak Plemenite opčine turopoljske da u fokus stavi svoju povijesti, a vjerujem da će to na kraju ljudi i prepoznati- rekao je župan Odrčić naglasivši da je unutar zidova Lukavca uvijek kucalo srce hrvatsko, ljubav za naš kraj i borba za dobrobit svih žitelja Turopolja. Neke od tih emocija željeli su pretočiti u ovu knjigu i njome probuditi to zajedništvo koje nam ponekad toliko nedostaje.

A da neće sve ostati na hvalospjevima i promocijama potvrdio je upravo župan Odrčić koji je najavio da već sutradan kreću raditi na novom Ivanu Rožiću kako bi se svakih nekoliko godina pojavio novi vrijedan znanstveni rad o povijesti Turopolja.

-Za zadatak sam si stavio pokretanje stipendijske zaklade koja bi imala zadaću pronaći najbolje od naših ljudi u Turopolju te kao POT financijski ih podupirati u njihovom akademskom razvoju. Cilj te zaklade bit će svake tri godine dobiti jednog doktoranda koji bi izučavao Turopolje. Tako bi svake tri godine imali novi doktorski rad pretočen u knjigu, svake tri godine novog čovjeka koji svoj znanstveno-istraživački rad temelji na turopoljskim temama. Ova knjiga najbolje pokazuje koliko nam je potrebno da dobijemo nove ljude koji će istraživati našu povijest- najavio je Odrčić.

Nova knjiga o povijesti Turopolja nastala je u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem, a izdavanje i promocija poklopili su se s jednom važnom obljetnicom koju je naglasila ravnateljica POUVG-a, Anita Pišković.

-Drago mi je da je ova vrijedna knjiga svjetlo dana ugledala baš u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem koje ove godine bilježi 60 godina svog rada i postojanja. Tako smo zapravo i pred završetkom naše monografije u ustanovi kroz šest desetljeća, a onda se zapravo povijest POT-a jako dobro uklapa u našu jubilarnu godinu- rekla je ravnateljica Pišković.

Urednik knjige, Miljenko Muršić, na promociji je istaknuo da je sama knjiga jedna jako lijepa ideja.

- Oko POT-a ima puno nerazumijevanja i neslaganja, i među samim Turopoljcima, a pogotovo sa strane gdje se ponekad i ismijavaju s POT-om u smislu kakvi su to aristokrati i plemići bili kada su bili svinjari i nisu ništa imali. Treba, dakle, neke osnovne stvari protumačiti. Da plemići POT-a nisu aristokrati francuskog tipa nego da je to jedno posebno plemstvo. Plemstvo znači plemenit i onaj koji želi biti pošten i dičan i koji pripada svojem plemenu i svojoj zajednici i to je nosilo jedan ugled i obavezu. I tako treba shvatiti Plemenitu opčinu turopoljsku- pojasnio je Muršić.

Da je povijest Turopolja zaista nepresušno vrelo vrijednih povijesnih spoznaja i dokumenata, Rožić je još jedanput potvrdio na kraju svog obraćanja spomenuvši bogatu povijest Buševca kao malenog sela na rubu POT-a dok je publici ostavio na razmišljanje koliko onda tek povijesti baštine veća turopoljska naselja i sela.

-Ne biste vjerovali, knjiga o povijesti Buševca ima 600 stranica, a riječ je o selu na rubu same Plemenite opčine. Zamislite koliko bi iznosila knjiga o Kurilovcu, Lomnici, Lukavcu… Samo da se ti dokumenti pregledaju i izvuku. Zato sam i završio s ovom knjigom, ovo je prvi dio povijesti, neka bude poticaj mladim ljudima da tek počinju istraživati našu povijest Turopolja- zaključio je Rožić.