Kanal Sava-Odra do sada je bio pun vode samo sedam puta, evo kako funkcionira

Nakon što je 1964. godine Zagreb nastradao u velikoj poplavi krenulo se u realizaciju konkretnog sustavu obrane od poplava. Osnovna zaštita dobivena je gradnjom obostranih nasipa kroz Zagreb, a ključni objekt zaštite od visokih vodostaja je Oteretni kanal Sava – Odra. Kanal počinje od preljeva Jankomir pa sljedećih 32 km kroz velikogoričko područje vodi do Turopoljskog luga odnosno velike prirodne retencije Odranskog polja koja upija vodu.

Od svoje gradnje početkom 70-tih godina do danas nije razočarao Zagrepčane. Svi veliki vodni valovi koji su se pojavili nakon gradnje uspješno su se rasteretili na preljevu, a kanal je u funkciji bio sedam puta: dva puta 1979. godine, zatim 1980., 1990., 1998., 2010. i 2012. godine.

Namjena preljeva i oteretnog kanala je rasterećenje dijela velikih voda rijeke Save prije prolaska kroz Zagreb čime se grad, ali i nizvodno zaobalje, štite od plavljenja. Rasterećene vode privremeno se zadržavaju u retenciji Odransko polje, koja je važan objekt u sustavu obrane od poplava. Kanal je prvotno zamišljen u dužini od preko 50 km, a neizgrađeni dio se odnosi na dio koji je trebao prolaziti kroz Turopoljski lug do Siska, no sama upijajuća snaga retencije Odranskog polja ispunila je funkciju pa do gradnje nikada nije došlo. Posljednjih godina izgrađen je nasip od kraja kanala do Save kako bi se sprječilo prodiranje zaobalnih voda iz Odranskog polja na kome se može stvoriti povratni vodni val kroz Turopoljski lug prilikom sudara Save i Kupe u Sisku, a što se dogodilo 2012. godine pri čemu je stradala Čička Poljana.

Preljev Jankomir i njegovo „puštanje“

Sam preljev je dužine od oko 1 km u desnom savskom nasipu kod Jankomira. Aktiviranje preljeva projektirano je da počinje kod protoka Save od približno 1900 m³/s. Prema projektima, pri pojavi 100 godišnje pojave protoka od 3650 m³/s kanal bi preuzeo 1000 m³/s odnosno u 1000 godišnjoj pojavi protoka od 4780 m³/s kanal bi preuzimao 1510 m3/s.  

Hrvatske vode su za večeras prognozirale makimalni protok Save na ulazu u Hrvatsku na razini od 3300 do 3600 m3/s te se očekuju rekordni vodostaji iz razine 2010. godine. Očekivano preljevanje u kanal trebalo bi iznositi oko 700 m³/s dok će ostatak proći kroz Zagreb.

No, sam sustav je izgrađen prije toliko vremena da se već promijenilo korito Save te je procjena da će se Sava preko preljeva izliti tek pri 2350 m3/s. Da se od same gradnje sustava do danas korito promijenilo pokazuju projekcije i stvarni događaji. Prema mjerenjima protoka koje provodi DHMZ preljev je trebao biti u funkciji devet puta u periodu od 1979. do 2006. godine, a stvarno je bio aktivan samo pet puta.

Dakle, voda iz Save se ne pušta u kanal već pri određenoj visini Save, vodostaja otprilike iznad 750 cm, prirodno se preljeva preko krune nasipa objekta koji nazivamo preljev Jankomir. Tamo je rekord vodostaja zabilježen 2010. godine s visinom od 786 cm, a okolni nasipi koji su dio preljeva trebali bi izdržati visinu od oko 870 cm do koje bi sustav trebao biti funkcionalan.

Kada se voda prelije smanjuje pritisak na nasipe kroz Zagreb, povećava prostor za zadržavanje vode, a u konačnici sav višak ispušta u Odransko polje.

Kanal Sava – Odra mogao bi postati Sava - Sava

U budućnosti oteretni kanal „Sava-Odra“ postat će kanal „Sava-Sava“ jer će se produžiti do Stružeca Posavskog, a ovaj poduhvat smatra se ključnim objektom sustava obrane od poplava grada Zagreba. Na 29 km postojećeg kanala, iza Čičke Poljane, odvojila bi se stara i nova trasa kanala. Na staroj trasi kanala Sava-Odra izgradit će se ustava Odra čija je funkcija kontrolirano rasterećenje velikih voda kanala Sava-Sava u retenciju Odransko polje. Potrebni radovi su enormni – podrazumijevanju gradnju HE Prečko, spustiti krunu preljeva Jankomir, produbiti kanal, rekonstruirati sve mostove i izgraditi mostove umjesto prijelaza u kanalu, rekonstruirati polovicu nasipa, izgraditi ustavu Odra…  Sve to omogućilo bi mirniji san za zagrebačko i velikogoričko područje uz Savu, uz velik hidrološko potencijal za dobivanje električne energije. No, smatrajamo to tek mogućnošću u daljnjoj budućnosti, a do tada pred nama je noć u kojoj želimo da ne bude vijesti sa Save.

fotografije: SUSTAV ZAŠTITE OD POPLAVA GRADA ZAGREBA, HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za gornju Savu