Malim koracima do zdrave i održive školske prehrane u "Kvaterniku" po danskom modelu

U sklopu Erasmus + projekta pod nazivom „Od EGOcentrizma do EKOcentrizma put koji mijenja budućnost” kojeg provodi OŠ Eugena Kvaternika, škola je ovih dana ugostila Line Riese Nielsen, dansku stručnjakinju za održivost u obrazovanju. Kroz druženje s učenicima, nastavnicima i osobljem škole, gošća iz Danske imala je prilike upoznati rad velikogoričke osmoljetke, napore koje škola ulaže po pitanju održivog razvoja i implementacije „zelenih vještina” kao ciljeva projekta te njegove dosadašnje rezultate. Također, Line je svoja iskustva u radu i uvođenju zdrave i održive školske prehrane nastojala prenijeti na učenike i nastavnike kako bi se u Kvaterniku stvorili dobri temelji za takav model prehrane.

Tom prilikom o projektu koji je značajan za školu, ali i zajednicu, razgovarali smo s ravnateljicom škole Monikom Brleković, koordinatoricom projekta Erasmus + prof. Daliom Kager, gošćom iz Danske te učenicima koji su rado s nama podijelili svoje doživljaje i iskustva o sudjelovanju u projektu.

-Erasmus je važan za profesore zbog razmjene iskustva s kolegama iz različitih europskih zemalja, a isto vrijedi i za učenike. Kroz Erasmus upoznajemo kako funkcioniraju škole u drugim zemljama, a pozitivna iskustva prenosimo u našu školu. Učitelji i učenici unaprjeđuju svoje obrazovanje, vještine i profesionalni razvoj – kaže nam ravnateljica Monika Brleković i dodaje:

-Mnogi učenici koji su dosad sudjelovali u projektima u raznim zemljama vratili su se s nevjerojatnim iskustvima koja su im promijenila živote. Od novih prijateljstava, preko učenja novih jezika, do otkrivanja novih kultura. Erasmus im pruža priliku za osobni i profesionalni rast, koji se ne može dobiti nigdje drugdje.

Inozemna partnerstva podižu kvalitetu obrazovanja

KA1 Erasmus projekt „Od EGOcentrizma do EKOcentrizma – put koji mijenja budućnost” usmjeren je na razvoj zelenih vještina učenika i učitelja te jačanje kompetencija učitelja u primjeni suvremenih metoda poučavanja. U sklopu projekta do sada su provedene dvije aktivnosti praćenja rada u školama u Danskoj i Njemačkoj, dva stručna tečaja za učitelje u Grčkoj i Portugalu, dvije grupne mobilnosti učenika u Španjolskoj i Njemačkoj kao i gostovanja pozvanih stručnjaka iz Španjolske i Danske.

I OŠ Eugen Kvaternik ugostila je učenike iz partnerskih škola – osmero iz Španjolske i desetero iz Njemačke – s kojima je provela niz kulturnih i projektnih aktivnosti na temu recikliranja, kreativnih prenamjena i uloga tehnologije u ožujku i travnju 2025. godine. Projekt traje 18 mjeseci, a zahvaljujući Erasmus+ bespovratnim sredstvima u iznosu od 37.627 eura, škola je dobila jedinstvenu priliku da se poveže s inozemnim partnerima, razvija održive prakse i podiže kvalitetu obrazovanja.

-Predstoje nam još dvije mobilnosti – praćenje rada u Portugalu te tečaj za učitelje u Finskoj – ističe koordinatorica projekta Dalia Kager. S ponosom ističe kako su u projekt uključeni svi učenici i učitelji škole, a velik broj njih imao je prilike sudjelovati na već spomenutim mobilnostima. Posebno je veseli što su se učenici Kvaternika kao i njihovi roditelji pokazali gostoljubivim domaćinima ugostivši osmero učenika iz Španjolske i deset učenika iz Njemačke, s kojima su zajedno provodili projektne i kulturne programe.

-Također, učitelji koji su bili na mobilnostima stečena su znanja implementirali u svoju nastavu i predmetne kurikulume, odnosno trenutno su u tome procesu, tako da će naposljetku velik broj učenika biti uključen. Sve to pridonosi njihovom osobnom razvoju, većoj otvorenosti prema svijetu i boljem razumijevanju uloge koju mogu imati u izgradnji održive budućnosti – kaže nam Kager.

Posljednja aktivnost u sklopu projekta vezana je uz gostovanje Line Rise Nielsen, danske stručnjakinje za održivost u obrazovanju u školi. Suradnja s njom započela je na ljetnoj školi FoodSHIFT u Grčkoj 2023. na kojoj je Kager sudjelovala kao jedna od nagrađenih učiteljica u međunarodnom natjecanju Nature-Based Solutions in Education.

-Line nam je pomogla uspostaviti vezu s danskom školom Kalvebod Fælled Skole u Kopenhagenu, u kojoj smo ravnateljica Brleković i ja u prosincu 2024. sudjelovale u aktivnosti praćenja rada, s posebnom pažnjom usmjerenom na inovativni program „Food Schools”, kojega je sukreirala gđa Nielsen. Nastavak suradnje kroz njezino gostovanje u našoj školi stoga je bilo prirodan slijed, budući da posjeduje dragocjena iskustva i stručna znanja koja je s velikom spremnošću i entuzijazmom podijelila s nama i s našim učenicima – dodala je Kager.

Održiva i zdrava školska prehrana

Line nam je objasnila kako školska prehrana izgleda u Danskoj danas.

-Tradicionalni danski školski obrok donosi se od kuće. Danska je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja nema nacionalni program školske prehrane – kaže nam, no dodaje kako je Kopenhagen 2007. godine uveo poseban program školske prehrane za sve škole.

-Ovaj školski program ima dva različita modela: jedan u kojem se hrana priprema u centralnoj kuhinji te dostavlja u dijelovima koji se zatim dovršavaju u školi. Sve škole imaju malu kuhinju i osoblje koje, uz pomoć učenika, dovršava i poslužuje hranu. Hrana se uglavnom jede u učionici. Drugi model su tzv. „food schools“, gdje škola ima vlastitu kuhinju, kao što je slučaj u OŠ Eugena Kvaternika. U kuhinji rade profesionalci, ali proizvodnja ovisi o sudjelovanju učenika. Svakodnevno u pripremi obroka za sve učenike sudjeluje 5–6 učenika. Za oba modela hrana se temelji na 90% ekoloških namirnica, u skladu s danskim prehrambenim preporukama. Meso se vrlo rijetko poslužuje, a naglasak je na ribi koja se servira jednom tjedno – opisala je.

Javne kuhinje predvodnici u procesu zdrave prehrane

S ciljem podizanja kvalitete hrane u svim institucijama u Kopenhagenu 2005. godine osnovana je ustanova Copenhagen House of Food. Line je bila jedna od ključnih osoba u tom projektu kroz koji je do 2019. godine omogućio da gotovo 90 posto hrane u javnim ustanovama bude ekološko. Tijekom tog razdoblja organizacija je bila odgovorna i za razvoj i provedbu programa školske prehrane.

Vrlo je važno da školska prehrana bude uravnotežena i zdrava, kaže Line.

-Uvjerena sam da je to važna investicija u smanjenje troškova liječenja bolesti i loše kvalitete života, kao i u osiguranje veće jednakosti, jer je poznato da su nezdravi životni stilovi češći kod socijalno i financijski ugroženih skupina. Što se tiče održivosti, ulaganje je ključno, jer nijedna zemlja u Europi trenutačno neće uspjeti ostvariti ciljeve održivosti EU-a, UN-a ni Pariškog sporazuma. Moramo temeljito promijeniti način na koji proizvodimo, distribuiramo i jedemo hranu. Smatram da javne kuhinje imaju vrlo važnu ulogu da budu predvodnici u tom procesu. Novac koji se svake godine ionako troši na nabavu namirnica može se usmjeriti na potporu novim poljoprivrednim praksama koje su bolje za okoliš i klimu.

Tijekom druženja i rada s velikogoričkim učenicima i učiteljima Line se uvjerila da postoji svijest o potrebi uvođenja održive školske prehrane, a savjetuje da se krene malim koracima.

-Predložila bih da škola krene malim koracima uključivanjem učenika. Primjerice, pokretanjem dobrovoljnog projekta u kojem učenici povezuju različite nastavne predmete istražujući održive obroke s obzirom na cijenu, prehrambene vrijednosti, utjecaj na okoliš – a zatim svoje znanje primjenjuju u pripremi obroka u školi. Blagovaonica bi mogla poslužiti kao učionica, a uz podršku kuhinjskog osoblja to bi bilo izvedivo. Iako postoje propisi koji sprječavaju djecu da borave u kuhinji, oni bi mogli mogu pripremati hranu u blagovaonici, a kuhinjsko osoblje bi ju zatim termički obradilo.

Malim koracima do velikih promjena

Rezultat takvih projekata mogao bi otvoriti put za veće uključivanje i, primjerice, završiti tako da učenici 2–3 dana mjesečno pripremaju obroke za sve u školi. Možda za određene prigode, poput juhe od bundeve za Noć vještica, kiseljenja povrća u jesen koje bi se koristilo tijekom godine, pripreme kiselog tijesta za kruh i mnogo drugih ideja – rekla je i dodala:

-Krenuvši s malim koracima, mogu se istražiti potencijali i prepreke te prilagoditi aktivnosti, što može poslužiti kao inspiracija za druge škole, lokalnu upravu i na kraju nacionalnu vlast da pruže stvarnu podršku jednom takvom strukturnom projektu.

A što kažu učenici?

I učenici se slažu da bi školska prehrana mogla biti bolja. Evo što su nam odgovorili:

-Naša školska prehrana može biti bolja, ali mislim da je i sada dosta zdrava. Ja volim jesti ove nezdrave stvari, naprimjer, krušno tijelo, pužiće itd., a ne volim baš jesti variva. Školska je prehrana OK, ali možda bi nekih dana, možda čak i svaki, voljeli imati i neku drugu opciju tako da svi budu siti, ako je na meniju varivo, a neki to ne vole jesti – rekla je Mia Sokić, učenica 5. razreda.

-Smatram da je veliki problem to što se baca svaki dan dosta ostataka hrane. Mislim da bi se trebalo uvesti više hrane koja je ukusna, ali i zdrava. Koristiti manje mesa koje treba mnogo resursa da se uzgoji i trebali bismo manje šećera u našoj prehrani. Volio bih pripremati obroke za sebe i svoje prijatelje jer mi to zvuči kao zanimljivo iskustvo gdje možemo mnogo toga naučiti – rekao je Filip Naglić, učenik 8. razreda.

-U našoj školskoj prehrani volim jesti hranu s puno povrća. Ne volim jesti hranu s puno šećera. Htjela bih da jela s povrćem budu finija i da se preostala hrana ne baca. Zato što se puno hrane baca, a i dalje ima gladnih u svijetu. Sviđa mi se ideja da sami pripremamo školske obroke za sebe i svoje prijatelje jer postajemo samostalniji i snalažljiviji u kuhinji – dodala je Manuela Debijađi iz 8. razreda.

-U sklopu ovog projekta naučili smo mnoge zanimljive stvari o ekologiji, kako živjeti održivo, hraniti se održivo i zdravo, a učili smo i o aktualnim problemima koje nas muče danas u svijetu i kako ih zaustaviti – kaže Zvonimir Robić, učenik 8. razreda i dodaje:

-Trenutačno naša školska prehrana ima neke dobre i loše strane. Dosta se baca hrane, nekoliko kilograma, a i dalje ima gladi u svijetu. To nije u redu; to bih volio promijeniti. Isto bih volio da ima više povrća u našoj školskoj prehrani, kako bismo se mogli hraniti održivo i da to sve bude fino, ta jela od povrća. Po meni, sastojci poput povrća i takvih stvari bi se mogli pripremiti na drugačiji način da budu ukusniji i finiji, tada se ne bi bacali.

Prema riječima ravnateljice Brleković OŠ Eugen Kvaternik krenut će u primjenu modela održive školske prehrane temeljene na iskustvima i savjetima gošće iz Danske, prema mogućnostima, a uz podršku zajednice i institucija. No već izjave i stavovi učenika ukazuju na njihovu zrelost u promišljanju oko stečenih novih znanja što pokazuje da se među njima sigurno kriju budući pokretači promjena za dobrobit društva i zajednice.