Ministrica Obuljen-Koržinek na predstavljanju Turopoljskog leksikona: "Ponosni smo na bogatu tradiciju vašeg kraja"

Kapitalno izdanje o našem kraju, o Turopolju, koje na više od 700 stranica donosi pregled svih važnih pojmova vezanih uz ovaj dragi i poviješću bogat kraj od prapovijesti do danas, nedavno je ugledalo svjetlo dana. Riječ je o "Turopoljskom leksikonu" koji je danas, upravo na samo Jurjevo, a i simbolički na Svjetski dan knjiga, predstavljen je javnosti.

Svečanoj promociji ovog Leksikona koja se održala u srcu Velike Gorice, ispred Muzeja Turopolja, čuvara građe bogate povijesti koju su nam naši djedovi ostavili u nasljeđe, nazočila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar, ravnatelj Hrvatskog leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Bruno Kragić, župan Plemenite općine turopoljske Juraj Odrčić te idejni začetnici i autori ovog vrijednog djela Katja Matković Mikulčić i Mladen Klemenčić.

-Svi smo ponosni kad vidimo ukoričenu svu vašu bogatu tradiciju vašeg kraja, vašeg Turopolja. Kroz bogatu prošlost od prapovijesti do danas, od rimske Andautonije do suvremenog života, od povijesnih ličnosti do naših suvremenika zaista su brojni istaknuti pojedinci, umjetnici, znanstvenici, istraživači, profesori, našli svoje mjesto u ovom izdanju-pohvalila je Leksikon Turopolja ministrica Obuljen Koržinek.

Istaknula je kako joj je u Turopolje uvijek drago doći, posebno zbog bogate baštine i kulturnih dragulja kojima odiše ovaj kraj, a upravo jedan takav je i ovaj Leksikon, impozantno djelo koje na više od 700 strana ukoričuje sve te spomenike baštine od kapela, kurija, običaja...

-Mnogo je u ovom leksikonu podsjetnika na prelijepu turopoljsku etnografsku baštinu poput vezova poculica, ali pred nama je knjiga u kojoj ćete otkriti puno takvih detalja i priča. U svakom slučaju knjiga koja nije za jednokratnu upotrebu nego za dugotrajno proučavanje i sigurno ponovno vraćanje onome što ona otkriva. U registru zaštićene nematerijalne baštine nalazi i turopoljski dijalekt i jurjevski ophodi Turopolja upravo posvećeni Jurjevu, današnjem danu, svom spomendanu-istaknula je ministrica.

Važnost regionalnih leksikona

Ovom leksikonu prethodilo je izdanje Enciklopedije Hrvatskog zagorja koje je sa suradnicima priredio gospodin Mladen Klemenčić od kojega je potekla ideja da se pristupi izradi Turopoljskog leksikona. Tu ideju svesrdno je podržao Grad Velika Gorica pa je 2018. godine tim predvođen gospodinom Kelečićem, Ratkom Cvetnićem i Katjom Matković Mikulčić, ispred Grada Velike Gorice u suradnji s Hrvatskim leksikografskim krenuo njegovu izradu.

-Važnost leksikografskih regionalnih projekata je velika, a tu spada i Leksikon Turopolja. U prilog tome ide činjenica da takozvana opća leksikografska izdanja poput primjerice kapitalnog izdanja Hrvatske opće enciklopedije, neke jedinice obrađuju u manjem broju redaka ili ih uopće ne obrađuju jer nisu toliko relevantne za širu zajednicu, a i kriteriji za ulazak u takva izdanja su puno stroža. To ispravljaju upravo regionalna izdanja- istaknula je Katja Matković Mikulčić.

Ono što Hrvatska opća enciklopedija obrađuje u nekoliko crta u ovom je Leksikonu uvelike zastupljeno. Velika Gorica obrađena je u 91 retku i još 122 retka posvećena su naseljima u sastavu Velike Gorice. Pojam Turopolja obrađen je 522 retka. Natuknica Plemenita općina turopoljska je najveća natuknica sa 714 redaka. Turopoljski lug ima 181 redak. Franjo plemeniti Lučić obrađen je sa 195 redaka i spada među osobe s najvećom biografijom.

-Najvažniji dio posla u tome bio je posložiti abecedarij osoba i pojmova koji su se trebali naći u leksikonu. U tom nam je od velike pomoći bila bogata izdavačka djelatnost na području Turopolja poput neizostavnih djela Emilija Laszowskog, velikogoričkog leksikona, turopoljske čitanke, leksikona suvremenih velikogoričkih pisaca, leksikona velikogoričkog sporta te brojnih monografija koje obrađuju turopoljska naselja-istaknula je Matković-Mikulčić.

Istaknula je izvrsnu suradnju s Hrvatskim leksikografskim zavodom dodavši kako je kroz tri godine gotovo stotinu osoba bilo posvećeno ovom projektu. Istaknula je kako se ovim izdanjem leksikografija vratila u Turopolje nakon više od 300 godina, kada je tiskano prvo izdanje Dikcionara Jurja Habdelića.

-Habdelić je pažljivo sa smislom za pojedinosti i za cjelinu sa strašću za novim riječima tragao kada je sređivao i uređivao rječničko blago. Tako je i velika ekipa okupljena pod kapom Leksikografskog zavoda s velikom predanošću na tragu tog velikog turopoljskog klasika, radila na prvoj modernoj sintezi Turopolja pretočenoj u kapitalno izdanje Turopoljski leksikon, uz sve moguće propuste i greške koji idu uz ova izdanja. Parafrazirala bih Habdelićev zapis iz Zercala Marijanskog: S fundamentom ispeljana, knjiga ova izidana, ako nekom ni po vole, nego mu se hoće bole, naj nam ovu tak ostavi, sebi svoju naj popravi-rekla je Matković-Mikulčić.

Turopoljski identitet utkan je u ovu knjigu

Koliko je ovo djelo važno za cijeli turopoljski kraj istaknuo je i župan Plemenite općine Turopoljske Juraj Odrčić.

-Iza mene Turopoljski grad- vijećnica Plemenite općine turopoljske u kojoj je stolovao župan i donosio također najbitnije odluke za naše Turopolje. Prođete li njenim hodnicima, pogledavši ulaz u prostorije vidjet ćete da se jedna vrata posebno ističu od drugih. Samo jedna od njih su željezna, utkana u kamene blokove. U njoj se čuvalo najveće blago Turopolja, najveće blago Plemenite općine turopoljske, a to je upravo naš arhiv. Da nije bilo vrijednih i pismenih ljudi našega Turopolja koji su čuvali naše arhive i pisali našu povijest danas bi zasigurno i ova knjiga bila nešto tanja nego što je na ovih 700 stranica. Ako je ovo poseban dan i ovo posebno mjesto, onda je ovo zasigurno i posebna knjiga. I doista je. Sve što je od turopoljskog identiteta i važnosti utkano je u tu knjigu. Sve to na ovih 700 stranica ostaje zauvijek zapisano za budućnost-kazao je Odrčić zahvalivši u ime Plemenite općine turopoljske Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže koji je sa svim suradnicima iz našega kraja vrijedno i marljivo radio na ovoj knjizi, te Gradu Velikoj Gorici koji je financijski prepoznao ovaj projekt.

Mladen Klemenčić od kojeg je potekla ideja o ovom Leksikonu pojasnio je tehničke detalje Leksikona.

"Turopoljski leksikon" sadrži ukupno 52 451 redak, 704 stranice. U njemu je obrađeno 511 osoba, 184 obitelji i plemićkih rodova koji se vezuju uz Turopolje, 118 povijesnih etnografskih i općih pojmova, 29 građevina i spomenika kulture, 126 naseljenih mjesta u Turopolju, 64 ostala zemljopisna pojma, 34 manifestacije, 49 ustanova poduzeća i djelatnosti, 95 sportskih klubova, KUD-ova i udruga te 31 glasilo i tiskovinu.

Turopolje kao primjer drugima

Prisutnima se obratio i ravnatelj HLZ-a Miroslav Krleža Bruno Kragić.

- Ova knjiga nas uvlači u jedan svijet i suvremen i prošli i aktualni i prohujali opisujući čitavu skalu obilježja jedne naizgled i tek formalno male regije. Turopoljski leksikon kraj temeljne namjere da bude enciklopedijska sinteza jedne teme i jedinstvenog prostora iz perspektive Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža postaje još jedan primjer iscrtavanju potencijalne enciklopedijske sinteze cijele Hrvatske. Nadovezujući se na Leksikone Hrvatskog zagorja i Istarski leksikon ovo djelo dopunjuje taj niz otvarajući posebnošću svoje teme i drugim takvim prostorima kojima je Turopolje primjer-kazao je Kragić.

Ačkar najavio online izdanje

Izuzetno ponosan na ovaj Turopoljski leksikon je v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar.

-Uistinu veliki je ovo dan za naše Turopolje i za naš grad. Kapitalno djelo koje se nalazi pred nama i koje je dugo iščekivano, koje je bilo potrebno je pred nama. Kroz njega je ostvaren jedan minuciozni pristup i uistinu sve ono što je bitno u našoj turopoljskoj povijesti ugledalo je svijetlo dana. U svakoj stranici, u svakome citatu u tekstu odiše jedinstvo, odiše ono da su radili srcem, da su radili s entuzijazmom i da ništa nisu prepustili slučaju i ja svima koji su tome pridonijeli od srca zahvaljujem- rekao je v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar dodavši kako leksikon uskoro očekuje i novo online izdanje..

-Šteta bi bila da Velikogoričani jedno od ovakvih izdanja nemaju u svakom domu te već danas najavljujem novi projekt, novo online izdanje kako bi svi naši sugrađani mogli ovaj leksikon imati pristupačan i u svom domu. Koristim priliku da zahvalim Ministarstvu kulture, našoj ministrici i pomoćnici ministrice, što su u izazovnim vremenima koja su se dogodila krajem prošle godine nakon razornog potresa pomogli nam znatnim sredstvima da sva naša kulturna baština, naši sakralni i objekti i svime onime što nam je bilo neophodno kako bi mogli krenuti normalno sa životom, omogućili što u financijskom, što u savjetodavnom smislu i što nas pratite. Velika Gorica, to i danas pokazujete svojim prisustvom, uistinu vam je bitna-kazao je Ačkar i pozvao sve građane da im upravo novi Leksikon Turopolja bude glavna ljetna literatura u danima koji dolaze.

Predstavljanje Turopoljskog leksikona svojim su nastupima obogatili dramski umjetnik i glumac Adam Končić te sopranistica Josipa Gvozdanić i pijanist Krešimir Starčević.