Novi broj "Žira" pokazao bogatstvo kreativnog izražavanja školaraca velikogoričkog kraja
Radovi oko 300 školaraca iz velikogoričkih osnovnih škola te škola susjednih općina Pokupsko, Kravarsko i Orle objavljeni su u novom izdanju časopisa „Žir” Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Riječ je o likovnim i literarnim radovima nastalim u sklopu nastave u školama, a kroz koje su djeca dobila priliku kreativno se izraziti.
Novi, 78. broj „Žira” predstavljen je tradicionalno u slastičarnici Memy, a tom prilikom neki od autora pročitali su svoje radove. Teme su ove godine bile raznovrsne, od prijateljstva, ljubavi, jeseni, ljeta do dana kruha.. Radovima koji su nastali i kreativnošću djece kao i njihovom željom da se likovno i literarno izražavaju zadovoljan je urednik Stipo Bilić.

-Veseli me što ima prekrasnih likovnih i literarnih radova, bogatstvo u izražavanju djece od onih najmanjih do starijih. Djeca traže izričaj i to nam je drago – rekao je Bilić zahvalivši učiteljicama i školama na nastavku suradnje.
Učenici su kroz radove progovarali o situacijama koje zapažaju u svojoj svakodnevici i tome pristupili vrlo ozbiljno, ističe Bilić, referirajući se posebno na rad učenice koja je opisala prisutnost društvenih mreža i njihov negativan utjecaj na mlade danas. S druge pak strane, djeca su pokazala da poštuju i njeguju tradiciju svog kraja i svoje kajkavsko narječje.

-Iznenadili su me učenici koji su pisali na kajkavskom jeziku i pokušavamo što više tih kajkavskih radova uvrstiti u časopis. Jer to su radovi u kojima se učenici baš izraze onako „po domaće”, na svoj način, još kada to lijepo pročitaju ispadne genijalno – rekao je Bilić.
Takav je rad učenice Magdalene iz OŠ Velika Mlaka PŠ Mičevec koja je predstavila pjesmu „V babičine škrinje”.
-Inače volim pisati pjesme i u školi mi jako malo treba da napišem pjesmu. Učiteljica nam je rekla da napišem pjesmu na tu temu, pročitala sam ju i svojoj baki kojoj se svidjela – rekla nam je Magdalena.
Već drugi puta u „Žiru” je objavljen rad 10-godišnjeg Roberta iz OŠ Ščitarjevo. Prvi puta je to bio strip, a ove godine to je literarni rad na temu "Svijet po mjeri djece". Pa tako Robert kaže: "Ja bih volio da su djeca glavna u svemu. Volio bih da roditelji idu u školu umjesto nas. Oni bi trebali pisati zadaću umjesto nas. Djeca bi bila sretna kad ne bi trebala pospremati igračke..."

-Mi djeca uvijek sve želimo pa sam imao ideju da tako nešto napišem i da malo djecu razveseli, da im se svidi i da možda neki kažu da sam u pravu kad kažem to što sam napisao. Prijateljima se rad svidio! - rekao nam je Robert koji iako voli pisati i to će nastaviti raditi kad odraste ipak bi htio biti timaritelj.
Likovni radovi učenika i učenica ono su što i ovom broju „Žira” daju posebnu živost i draž, a među njima je rad 8-godišnje Katje iz OŠ Ščitarjeva naslikan povodom Dušnog dana.

-Na satu likovnog prvo smo cijeli papir obojili toplim bojama, a drugi puta smo nadodali crnog kolaža i bijelog papira kako bi nastala svijeća – rekla nam je Katja kojoj je likovni među najdražim predmetima u školi, a ponosna je što je upravo njezin rad objavljen u „Žiru”.

-Jako sam sretna zbog toga, ne mogu opisati koliko – rekla nam je Katja.
Naši mali sugovornici samo su neki od velikog broja djece koja su svojim trudom iznjedrili likovne i literarne radove koje možete pronaći na 32 stanice novog „Žira”.
Program predstavljanja svojim su nastupom uveličali učenici UŠ Franje Lučića.
Galerija slika
Jedan od najvećih hrvatskih nogometnih talenata nosi gorički dres: Mihael Kelava zasjao na zimskim pripremama, uzor mu je Jura Pršir i nada se skorašnjem HNL nastupu
Andrej Kramarić vas zove na plavi 'petek na Gorice', zaklada Nema predaje i dalje prikuplja sredstva za Fuji: Zabavite se i učlanite
Istanbuli ponosan na uspjeh goričke košarke: Čestitam dečkima koji su sve izdržali i pokazali kako se radom može doći do svakog cilja
Putopisno predavanje Andrije Pompera o Sjeverozapadnoj Africi
Prometna nesreća kod čvora Kobilić: Promet usporen, vozačima se savjetuje oprez
Kuče – selo bogate baštine, snažne zajednice i jasne vizije razvoja