Pisci i pjesnici kao turistički proizvod

Kako pisci i pjesnici mogu kreirati književni turizam u Zagrebačkoj županiji u petak je na predavanju u Centru za posjetitelje dočarala dr.sc. Romana Lekić.

Cilj ovoga turističkog projekta je uz pomoć interpretacije i "storytellinga" ukazati na bogatstvo književne i pjesničke baštine Zagrebačke županije. Ono se istraživalo i kroz znanstveni rad koji je proučavao poznate i intimne crtice iz života naših pisaca i pjesnika, a glavni cilj rada je povezati lokalnu zajednicu s vlastitom poviješću te im pružiti model za interpretaciju književne baštine u turizmu i osmišljavanju kulturno-turističkog proizvoda prema pravilima struke i održivom turističkom razvoju.

-Kada će zaživjeti ovisi o turističkim zajednicama Zagrebačke županije koje su glavna karika i koje tu priču s ove platforme moraju realizirati i popularizirati u javnost da funkcionira online i offline o čemu smo govorili u predavanju. Sadržaj će moći kreirati i lokalna zajednica ljudi koji su zainteresirani za književnost, koji možda imaju detalje,neke crtice dokumente moći će podijeliti taj sadržaj. Bilo je bitno da s književnicima i književnosti uđemo u taj projekt i to bude jedna opozicija turbofolk kulturi da pokažemo mladima da imamo bogatu književnost s kojom se možemo ponositi u svijetu i da ta radnja tih likova i djela nam je interesantna kroz priče uživo-rekla je dr. sc. Romana Lekić, pomoćnica dekana za studije turizma na Bernaysu.

Ističe kako je od turističkih priča temeljenih na književnosti i književnicima u našem kraju najdirljivija priča o Augustu Šenoi i njegovoj ženi Slavici rođenoj Ištvanić koja je bila Turopoljka.

-On je poznat, ekraniziran, pitak, još je u lektiri i mislim da je ta priča interesantna-dodaje dr.Lekić.

Uz Šenou Turopolje ima potencijala i u pričama o Mariji Jurić Zagorki čija se radnja romana "Kći Lotrščaka" u velikoj mjeri odvija u Turopolju i Starom gradu Lukavcu. Posredno je uz Turopolje vezana i radnja njena romana "Republikanci".

Staro Čiče dom je pisca i leksikografa Jurja Habdelića koji je imao nemjerljiv utjecaj na kajkavsku književnost i borio se da Zagrebačko učilište bude uzdignuto na sveučilište.

Još jedan pisac koji bi mogao postati turistički brend je Slavko Kolar koji je u svojoj "Brezi" opisao turopoljskog seljaka-neukog, pobožnog, bojažljivog, okrenutog samom sebi i sredini u kojoj živi.

Svi oni su dali veliki doprinos hrvatskoj književnosti, a iskoriste li se njihova povezanost s Turopoljem mogla bi se kreirati zanimljiva turistička ponuda za domaće i strane posjetitelje.