Račun za grijanje odnese i cijelu mirovinu

Na adrese Velikogoričana počeli su pristizati računi za grijanje za dugi i vrlo hladni siječanj, a iznosi koji se pojavljuju i dalje nastavljaju šokirati. Koliko god da ste zatvarali radijatore, zbog velike hladnoće toplane su trošile više energenta koji je sastavni dio "tajanstvene" jednadžbe kojom se dolazi do izračuna cijene grijanja. Bolje je tek onima koji su ulagali u energetsku učinkovitost samih zgrada.

Četveročlana obitelj u stanu veličine 60 kvadrata u Zvonimirovoj ulici dobila je „razglednicu“ od HEP Toplinarstva u iznosu 1076 kuna.

- Imamo ugrađene razdjelnike, ali računi su nam veći nego kada ih nismo imali. Jedan veći radijator grije u dnevnoj sobi, u našoj spavaćoj je ugašen, dječju sobu grije jedan manji radijator, ali ne stalno. U kupaonici upalimo ako je baš hladno i po potrebi. Stolarija je nova, a iako se po broju radijatora i kvadraturi grijemo i kao jedan naš susjed, naši računi su uvijek veći - rekla nam je Tanja.

Gotovo istu kvadraturu, ali veći račun, ima stan druge čitateljice u Ulici Matice hrvatske, a riječ je također o zgradi s razdjelnicima.

- Ventili su maksimalno na 3, a koristimo četiri radijatora na 64 kvadrata, za siječanj smo dobili račun od 1300 kuna, a za prosinac je bilo 1000 kuna. Platit ću nikada, pa nek' me tuže - rekla nam je ogorčena čitateljica Mirjana.

I cijela mirovina ode na grijanje

Cijela mirovina našeg čitatelja iz Zagrebačke ulice odlazi na grijanje za obiteljski stan.

- Imamo stan od 90 kvadrata i dobili smo siječanjski račun od 1765 kuna, u prosincu je bio 200 kuna manji. Otkako su prije tri godine porasle cijene grijanja čak i ljeti usred najvećih vrućina dobivamo 500 kuna za "grijanje" - kaže Franjo iz Zagrebačke ulice.

S računom za grijanje ispod tisuću kuna prošao je gospodin Slavko iz Pucekovićeve ulice dodavši kako ga je za stan od 50 kvadrata račun za siječanj koštao 800 kuna, ali njegovi susjedi imaju drugačije priče, pa kaže neki imaju duplo veće računu.

Za stan od 36 kvadrata na Trgu Stjepana Radića gdje su isto ugrađeni razdjelnici račun za siječanj bio je 463 kune.

- Od tri radijatora jedan je radio, a drugi smo palili povremeno, treći nikada - rekla nam je Maja koja ima stan na Galženici.

Jeftinijem grijanju nada se još jedan naš sugovornik koji se iz Velike Gorice seli u Veliko Polje, no ,kaže, njemu su razdjelnici pomogli.

- Živimo u stanu od 44 kvadrata i za siječanj smo dobili račun od 515 kuna dok nas je prosinac koštao stotinjak kuna manje što nam nema baš smisla jer smo mi u prosincu imali veću potrošnju nego u siječnju. Lani dok nismo imali razdjelnike za grijanje u siječnju i prosincu izdvojili smo 1700 kuna. Sada se selimo na područje Grada Zagreba i novi susjedi su nam rekli kako su za 64 kvadrata grijanje platiti 520 kuna - kaže Ivan iz Zvonimirove ulice.

Kilovat toplinske energije u Gorici 30 lipa, u Zagrebu 17

Svoja očekivanja od Grada HERA-e i HEP Toplinarstva prvenstveno imaju i u Udruzi predstavnika suvlasnika i vlasnika stambenih zgrada.

- Za građane Velike Gorice donesen je nepravedan tarifni sustav; dok Zagreb, Sisak i Osijek kilovat toplinske energije plaćaju 17 lipa, a koriste sličan ili isti energent za zagrijavanje, u Velikoj Gorici jedan kilovat stoji 30 lipa. Mi smo prema tome kao građani drugog reda. Gorički centralni sustav bi trebao imati istu cijenu kao i u Zagrebu, a mi to nemamo- naglasio je na početku našeg razgovora Martin Kljaić, predsjednik Udruge.

Njegov kolega iz Udruge, gospodin Slavko Obradović, koji je i sam radio u HEP-u, ističe kako nećemo imati jeftinije grijanje sve dok se ne izgradi kogeneracijsko postrojenje zbog kojeg na primjer Zagreb i Sisak koriste povlaštene cijene grijanja.

Nezadovoljni odgovorima iz HERA-e

U Udruzi kažu kako im je dosta svega jer se priča o problemu grijanja ponavlja svake godine.

- Tražimo da gradonačelnik i HEP Toplinarstvo hitno donesu konkretna rješenja. Želimo da HEP Toplinarstvo prestane visoke troškove svojeg poslovanja i neulaganja u postojeću infrastrukturu svaljivati na leđa Goričana jer znamo da je koncesionar dužan planirati i usavršavati strategiju energetskog razvoja na području lokalne samouprave. Tražimo da HERA preispita tarifni sustav zbog pojeftinjenja energenata. S obzirom na to da su kogeneracijska postrojenja za proizvodnju toplinske energije u Gradu Zagrebu gradili iz sredstva RH i HEP-a, nepravedno je da povlaštenu cijenu ima samo Zagreb - čvrstog su stava u Udruzi.

Seoska idila koja uključuje kupnju, piljenje, spremanje drva i svakodnevno loženje vatre u kaminu ili peći sada se ponekim stanarima iz zgrada možda čini i kao primamljivo rješenje, jer u svakom slučaju to i je jeftinija varijanta.

Jesu li ulaganja stanara jedina moguća ušteda?

Gospodin Danijel Stepanić te Stevo Bjeloš predstavnici su stanara u zgradama u Ulici Slavka Kolara. Riječ je o zgradama koje su lani dobile novu fasadu i stolariju u sklopu Energetske obnove zgrada što je, kažu, pridonijelo uštedama na računima za grijanje.

- Konkretno, ušteda se vidi; ne u omjeru kako je izračunato u projektu, to zahtijeva još poslova, ali imamo do 30 posto uštede. Osobno, moj račun za grijanje u prosincu 2016. godine je bio 230 kuna manji nego u prosincu 2015. godine - rekao nam je gospodin Danijel Stepanić.

U zgradi nemaju razdjelnike, pa kaže, osjeti se da nema toliko gubitka toplinske energije kao prije.

- Tražili smo od HEP-a i podešavanje početne temperature. Puno tu znači i rekonstrukcija toplinske stanice, moguće su i uštede na energiji koja se koristi za zagrijavanje tople vode, tu bi od velike pomoći bili kolektori koji bi još pridonijeli uštedama. Benefita svakako ima, ali treba mijenjati i životne navike jer ima stanara koji zimi hodaju u kratkim majicama pa povećavaju temperaturu i time troše više energije. Nadamo se da će gradonačelnik razgovarati s HEP Toplinarstvom i izboriti se za sve nas i niže cijene grijanja- dodao je Stepanić.

Ušteda ima i na zgradi gdje je predstavnik stanara Stevo Bjeloš.

- U svibnju smo završili energetsku obnovu zgrada i ove zime polučujemo rezultate. S novom fasadom imamo uštedu od otprilike 25-30 posto i to bez razdjelnika - kaže gospodin Bjeloš.

Dodaje i kako nova fasada te razdjelnici mogu pomoći pri uštedi, no opet sve ide iz novčanika stanara.

- Odgovorno tvrdim da HEP kao cjelina nije spreman servisirati zgrade koje su prošle energetsku obnovu. Moramo zahvaliti pojedincima iz Gorice koji su nam izlazili u susret jer smo podešavali automatiku da dođemo do uštede koju imamo. Slažem se da razdjelnici mogu pomoći, uštedi još više doprinosi nova fasada, ali činjenica je da jedno i drugo plaćaju korisnici stanova koje se godinama vuče za nos preskupim grijanjem i obećanjima od izbora do izbora- zaključio je Bjeloš.