Šumarija ide u sječu u Podotočju i Turopolju, objasnili što i zašto

Šumarija Velika Gorica priprema se za sječu hrastovih šuma na dvije lokacije - Gornjem Podotočju i Turopolju, a zbog toga je za javnost organizirala razgled lokacija kako bi pojasnili gdje, kada i zašto će se ove sječe provesti.

Kako nas je na samom početku obilaska upoznao voditelj goričke šumarije Josip Beuk cilj ove direktne komunikacije, a uz slab odaziv bili su pozvani predstavnici mjesnih odbora, lokalnih udruga i drugi, je upoznati javnost s gospodarenjem turopoljskih šuma te će takve susrete organizirati dva puta godišnje.

Šumarija Velika Gorica gospodari s 12 tisuća hektara turopoljskih šuma od čega je najveća gospodarska jedinica Turopoljski lug , a temeljem propisanih Osnova gospodarenja izdanim od strane Ministarstva poljoprivrede provodi desetogodišnje planove upravljanja šumom.

Aktualni podaci govore, pokazuj nam Beuk, da godišnji etat odnosno količine trupaca koji izlazi iz naših šuma iznosi 63 tisuće kubika dok je godišnji prirast 75 tisuća kubika.

- Iz odnosa etata i prirasta vidljivo je da Šumarija Velika Gorica sječe manje od onog što priraste u određenom razdoblju, u postotku to je 83,5% od prirasta što znači održivo i potajno gospodarenje - pojašnjava Beuk.

U Šumariji su svjesni da građani negativno reagiraju upravo na završnu sječu kada šume nestaju "pod kosu", no pojašnjavaju iz Šumarije, iza tog završnog čina više je godina pripreme terene: njega mladih sastojina, zaštita od biljnih bolesti, ograđivanje za zaštitu od divljači, zaštita od štetnika, čišćenje sastojina i zaštita od glodavaca. Sve zajedno veliki napor da na raskrčenom području stasa nova mlada šuma.

Potvrđuju to i brojke. Samo ove godine utrošeno je 6,1 milijuna kuna za radove na uzgoju i zaštiti šuma, ukupno je planirano zasaditi 90 tisuća sadnica te unos 85 tona hrastovog sjemena s time da jedan kilogram žira čini 250 komada žira, doznajemo.

- Da bi primitak i uspjeh bio čim veći potrebno je raditi na njezi mladih sastojina, a to je uklanjanje pionirskih vrsta i korovske vegetacije koja ometa rast mladih biljaka te onemogućava dolazak sunčeva svjetla na te mlade biljke, zatim zaštita biljaka od pepelnice, glodavaca i mnogo drugih radova - pojašnjavaju.

Cilj svega toga je dobiti što kvalitetniju šumu odnosno trupce, a u slučaju poznatih turopoljskih hrastovih šuma to je stoljetni ciklus koji se stalno ponavlja. Kada dolazi kraj jednog ciklusa završnom sječom novi ciklus već traje nekoliko godina, a upravo takav prijelaz sada se događa na dvjema lokacijama predviđenim za sječu ove i sljedeće godine.

- Šumarija ove godine planira sječu dovršenog sjeka u dijelu između Donjeg i Gornjeg Podotočja, cilj gospodarenja je pomladiti sastojinu koja je ovdje stara 155 godina i naložena nam je ovdje obnova. Od 2015. godine unijeli smo 11500 kg hrastova sjemena, radila se višegodišnja njega i tu je vidljivo da je odsjek jako dobro pomlađen i spreman za završnu sječu. I tako ćemo sljedećih 20 godina raditi višekratne njege da se dobije prava visokovrijedna sastojina hrasta. Površina odsjeka je 32 hektara. Slična situacija je u Turopolju gdje je odsjek također pomlađen, površina je 8 hektara, a starost je 140 godina te su rađeni svi uzgojni radovi od pripreme staništa, unos sjemena, njega i zaštita od biljnih bolesti te početkom 2021. planiramo dovršni sijek - kaže nam upravitelj goričke šumarije Josip Beuk kako će ti radovi, od kojih se očekuje oko 14 tisuća kubika hrastovih trupaca, potrajati do travnja sljedeće godine.

Nakon što se stabla posijeku sljedećih 20 do 30 godina još će ljudska ruka utjecati na prostor kako bi šuma bila što kvalitetnija, a onda će proći još punih sto godina prije nego se proces opet ponovi. I dok je cilj Hrvatskih šuma ovom sječom na tržište staviti hrastove trupce iza njih će preostati krošnje koje se koriste za ogrjev.

- Građanstvo se od danas može javiti lugaru koji je čuvar šume na ovim odsjecima za samoizradu ogrjeva za kućanstva. Mogu se predbilježiti iz Gornjeg i Donjeg Podotočja i Kuča odnosno na onoj drugoj lokaciji mještani Turopolja i Rakitovca - rekli su nam.

Životni vijek stoljetnih hrastovih stabala u ova dva odsjeka tako će uskoro ljudskom rukom doći kraju, a proći će mnogo godina prije nego će mlade sadnice porasti da njihove krošnje se prošire. Utješno je tek da je tako oduvijek i bilo, no, upozoravaju to i šumari, sve više briga zadaju klimatske promjene, "uvezeni nametnici" i druge bolesti koje napadaju šume naših prostora.