Turopoljski dijalekt postao je nematerijalno kulturno dobro

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske izdalo je Rješenje kojim je turopoljski dijalekt dobio status kulturnog nematerijalnog dobra.

-Turopoljski dijalekt vrlo je specifičan dio kajkavskog narječja i hrvatskog jezika(...)Karakterizira ga u prvom redu vrlo važna i specifična prozodijska pojava u okviru kajkavskog narječja u razvoju ne samo kajkavske i hrvatske već i općeslavenske akcentuacije. Uz jezične karakteristike koje su zajedničke svim kajkavskim govorima ima i neke svoje specifičnosti čime se turopoljski dijalekt, čiji najstariji pisani trag potječe iz Čunčićeva lista iz 1521. godine, izdvaja među drugim kajkavskim dijalektima-stoji u Rješenju.

U svrhu njegova daljnjeg proučavanja i zaštite preporučuje se skupljanje rječničkog blaga, snimanje slobodnog govora u pojedinim mjestima, i uključivanje mlađih govornika, učenika i i studenata u prikupljanje, bilježenje i snimanje govora.

Kada govorimo o Turopoljskom dijalektu činimo veliki iskorak prema vrednovanju jezika (govora) starih Turopoljaca. Do sada se stalno govorilo o Turopoljskim govorima, što je točno, ali Turopoljski dijalekt objedinjuje Turopoljske govore u jednu cjelinu. Istraživanje i čuvanje značajki i posebnosti Turopoljskoga dijalekta dug je današnjeg naraštaja prema njihovim pređima, a i dug hrvatske znanosti i kulture njegovim najistaknutijim djelatnicima i promicateljima.

-Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici je u rujnu 2014. godine na poticaj prof. dr. Mije Lončarića, jezikoslovca (dijalektologa) – kajkavologa,  uputio prijedlog Ministarstvu kulture Republike Hrvatske da zaštiti Turopoljski dijalekt kao nematerijalno kulturno dobro.  Pri tome je imao  svesrdnu stručnu i organizacijsku pomoć prof. dr. Mije Lončarića (bivšeg ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje) i dr. Ivane Kurtović Budja (iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje) na čemu im se i na ovaj način najsrdačnije zahvaljujemo-poručio je Stjepan Rendulić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Velika Gorica.

Rješenjem su imenovani i nositelji ovog kulturnog dobra, a to su : Ogranak Matice hrvatske Velika Gorica, Grad Velika Gorica, Ogranak seljačke sloge Buševec, KUD Mičevec, KUD Velika Mlaka, Plemenita opčina turopoljska i Etno udruga Kurilovec.

-Kao nositelji navedene udruge i ustanove dužni su provoditi mjere zaštite radi očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svim propisima koji se odnose na kulturna dobra, pridržavajući se njegove povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti-stoji u Rješenju kojeg je nositeljima ovog kulturnog dobra poslalo Ministarstvo kulture.