Veliki petak: Ne slavi se sveta misa, zapovjedni je post i nemrs

Veliki je petak, dan kada se prisjećamo Isusove muke i smrti na križu. Jedini je dan kada nema euharistijskoga slavlja, ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istaknula Isusova muka i smrt.

U liturgiji se koristi crvena boja, boja mučeništva i pobjede, čime se naglašava da ovaj dan nije dan tuge, već razmatranja smrti Kristove kao izvorišta našega spasenja. Na Veliki petak i obavezan post i nemrs.

Obred Velikog petka započinje prostracijom svećenika i poslužitelja ili klečanjem u šutnji. Nakon toga slijede čitanja, čiji je vrhunac svake godine Muka po Ivanu. Crkva nakon homilije izriče sveopću molitvu kao zaključak Službe riječi.

Slijedi klanjanje Križu. Vjernici se mogu slobodno pokloniti Križu ili ga poljubiti.

Zadnji dio obreda Velikoga petka jest pričest koja je na Veliki četvrtak pohranjena na sporednom oltaru, otkuda se donosi. Obred počinje Molitvom Gospodnjom, nema znaka mira, već se odmah pristupa pričesti.

Obredi završavaju otpusnom molitvom, a vjernici se razilaze u šutnji.

U našim krajevima običaj je i da vatrogasci simbolično čuvaju Isusov grob u crkvi, kao što su to rimski vojnici čuvali na dan Kristove smrti, pa će se brojni pripadnici vatrogasnih društava pridružiti na ovaj način obredima u crkvama.