Znanstveni simpozij povodom 800. obljetnice Plemenite opčine turopoljske: Osam stoljeća identiteta i povijesti koja traje

U Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja u Velikoj Gorici, u okviru Dana europske baštine, sinoć je održan svečani znanstveni simpozij posvećen 800. obljetnici Plemenite opčine turopoljske. Događaj su zajednički organizirali Grad Velika Gorica, Plemenita opčina turopoljska, Muzej Turopolja te Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU Velika Gorica.

Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Tražila se stolica više, a zanimanje za temu pokazalo je koliko Turopolje i dalje izaziva pažnju i emociju. Riječ je o jednoj od najvažnijih obljetnica u povijesti našega kraja, o instituciji koja već osam stoljeća čuva svijest o pripadnosti, slobodi i zajedništvu.

U uvodnom dijelu prisutnima se obratio i župan POT-a Juraj pl. Odrčić, koji je pozdravio sve sudionike i naglasio kolika je važnost ove velike obljetnice za cijeli turopoljski kraj i njegov identitet.

Skup je otvorio Darko Bekić u ime gradonačelnika Krešimira Ačkara.

Šest izlaganja donijelo je širok pogled na povijest Turopolja, od srednjovjekovnih utvrda i 19. stoljeća, preko školstva i glazbe, sve do današnjih turističkih potencijala.

Docentica Valentina Janković Barbarić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta otvorila je skup temom „Političke i društvene prilike u Plemenitoj općini turopoljskoj u prvoj polovici 19. stoljeća“. Kroz dokumente obitelji Josipović, koji se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu, dočarala je društvenu sliku tog vremena i važnost obiteljskih arhiva kao izvora za proučavanje lokalne povijesti.

Sljedeće izlaganje, koje je predstavio dr. sc. Krešimir Regan, približilo je publiku razdoblju srednjeg vijeka. Tema „Srednjovjekovne i ranonovovjekovne utvrde u Turopolju“ pokazala je kako su obrambene točke Turopolja bile promišljeno raspoređene s ciljem zaštite južnog prilaza Zagrebu. Obrana nije bila stihijska, nego promišljena, s minimalnim snagama i maksimalnim učinkom.

O arhitekturi i graditeljstvu govorio je prof. dr. sc. Dragan Damjanović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U predavanju „Historicizam u Turopolju“ podsjetio je koliko su kraj 19. i početak 20. stoljeća bili bogato razdoblje za Turopolje. Od javnih zgrada poput Kotarskog suda i Prve hrvatske štedionice do stambenih kuća koje je Plemenita općina gradila za svoje potrebe, ovo je razdoblje obilježilo urbano lice Velike Gorice. Posebnu je pažnju posvetio sakralnoj baštini koja i danas čini prepoznatljiv identitet ovog prostora.

Dr. sc. Štefka Batinić iz Hrvatskog školskog muzeja povela je prisutne u stoljeća obrazovanja u Turopolju. U izlaganju „Stoljeća školstva u Turopolju“ podsjetila je da su neki imućniji Turopoljci svoju djecu još u 17. stoljeću slali u samostane u Remetama i Zagrebu, dok je prva škola u Velikoj Gorici osnovana 1617. godine. Iako se ne zna koliko je dugo djelovala, taj podatak svjedoči o ranoj svijesti o važnosti obrazovanja.

Prof. dr. sc. Vjera Katalinić s HAZU-a otvorila je glazbeno poglavlje Turopolja kroz predavanje „Glazbeni mozaik iz Turopolja“. Istaknula je koliko je snažna tradicijska glazba opstala u narodnim običajima poput Jurjeva i Ivanja te podsjetila na bogatu ostavštinu lokalnih glazbenika i učitelja, ali i na intelektualce poput Habdelića, Stoosa i Lučića koji su stvarali uz glazbu.

Zaključno, dr. sc. Jasenka Kranjčević iz Instituta za turizam govorila je o „Baštini Turopolja i aktiviranju turističkih atrakcija“. Predstavila je konkretne primjere kako se kulturno-povijesna i prirodna baština može prepoznati i valorizirati kroz turizam. Od Starog grada Lukavca i kurije Modić-Bedeković do obnove kapela, čardaka i Vrata od krča, pokazala je da se Turopolje može pozicionirati kao destinacija koja živi svoju prošlost na suvremen način.

Juraj pl. Odrčić: „Osam stoljeća dokumentiranog života Turopoljaca velika je povijest“

Župan Plemenite općine turopoljske Juraj pl. Odrčić naglasio je da ovakav znanstveni skup ima posebno značenje za cijeli kraj.

-U ovom obliku je prvi put da imamo ovako visoki znanstveni skup. Zahvaljujem svima koji su bili uključeni u organizaciju. Bilo je zanimljivo čuti posebnosti, čak i iznenađenja za same znanstvenike, kako se jedno malo Turopolje uspjelo otrgnuti od Nikole Šubića Zrinskoga. Saznali smo mnogo sitnih informacija koje pokazuju da se u našem Turopolju ima čime ponositi, ali i dalje mnogo toga istraživati - rekao je Odrčić.

Istaknuo je kako je jedan od ciljeva Plemenite opčine potaknuti daljnje istraživanje povijesti i približiti je najmlađima.

-Želimo da povijest dođe do djece, da već u vrtićima prepoznaju turopoljsku priču. Podržali smo dječju predstavu, a uskoro obilježavamo i Dan kravate u vrtićima. Naš je cilj da i oni koji su u našoj Velikoj Gorici pronašli svoj dom osjete pripadnost i uživaju u toj povijesnoj i kulturnoj baštini - kazao je.
Dodao je i kako je očuvanje turopoljskog identiteta temeljna smjernica djelovanja Plemenite općine turopoljske.

-Uskoro objavljujemo veliki Zbornik turopoljskog plemstva koji će okupiti povijest više od 800 turopoljskih obitelji. To će biti prvi zamašnjak da svatko može pronaći povijest svoje obitelji i razumjeti vlastite korijene. Očuvanje turopoljskog identiteta vidi se u svemu što radimo, od djelovanja banderija i izdavaštva do manifestacija poput Jurjeva, koje na suvremen način čuvaju našu tradiciju - zaključio je Odrčić.

Simpozij je pokazao koliko je povijest ovoga kraja bogata i slojevita te da, čak i nakon osam stoljeća, o njoj tek imamo što otkrivati. Svaka riječ, svaki trag i svako sjećanje na Turopolje podsjećaju da se istinski identitet ne čuva datumima, nego ljudima koji ga nose.