Žirovina: Hrastova stjenica radi velike štete

Hrastove šume jedno su od najvećih bogatstava Turopolje te se s razlogom kaže da su jednako izgradile Turopolje kao i njenog čovjeka. Zbog toga se prema šumi odnosilo s posebnom brigom. Uz drvo za građu, ogrjev ili izradu svakodnevnih uporabnih predmeta, u prošlosti su se koristile i za ispašu svinja žirom, a što je u prošlosti donosilo značajne prihode Plemenitoj opčini turopoljskoj. Obilazila ih je posebna komisija POT-a koja je utvrđivala rodnost žira, a upravo krajem kolovoza ona bi obznanila kakav je urod žirom te time i cijenu pašarine za svinje. Tako je nastalo Žirovinsko spravišće.

Plemenita opčina turopoljska danas više nema svojih, oduzetih joj, šuma, u njima je zabranjena ispaša svinja, no držeći se one "bolje da umre selo nego običaji" i dalje se održava Žirovina. Tako je bilo i ove nedjelje u Kučama kod stare drvene škole.

- Ove smo godine kod ove škole, izgrađene za vrijeme župana Franje pl. Lučića, koju želimo više promovirati jer je ona u svom vanjskom obliku u potpunosti obnovljena. Želja nam je da ukažemo da je vrijeme da dobije i svoju funkciju, sadržaj, a čini nam se da je prirodno da to bude svojevrsni muzej školstva i drvene arhitekture Turopolja - kaže župan Juraj pl. Odrčić.

Stoga su plemenitaši za goste ove godine pripremili i izložbu "Drveno graditeljstvo Turopolja" s maketama turopoljskih drvenih ljepotica nastalih iz ruku Stjepana Mihanovića, a pratilo ju je i prikazivanje filma o selidbi čardaka. Škola je nakon dugo vremena imala i svoj "sat povijesti" na kojem su održana dva predavanja i to o županu Franji pl. Lučiću, čija se 130 obljetnica rođena ove godine obilježava, koje je održao Ivan Nađ te o crticama iz povijesti koje će se naći u novoj knjizi u pripremi Ivana Rožića.

Uz ovaj kulturni sadržaj, bilo je tu i zabavnog uz tamburaše, pjesmu Starih pajdaša, baltičanja, a Žirovini su se pridružili i biciklisti VG TUR-a koji su pristigli iz Velike Gorice. Sve zajedno okupljene pozdravio je zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec koji je naglasio važnost POT-a za očuvanje i promociju turopoljskog identiteta.

- Izuzetno nam je drago da Plemenita opčina turopoljska njeguje stoljetnu tradiciju našega kraja, a posebno nam je drago što su se uključile i mlađe generacije, pa tako ovdje imamo Žirovinu kao sjajnu kulturnu manifestaciju. Ponosni smo i na Turopoljsko Jurjevo, koje jednom godišnje imamo u dvorcu u Lukavcu, a tu je i Turopoljski banderij, koji prezentira naš grad i naše Turopolje. Pogotovo podupiremo POT u nastojanju da očuva pasminu naše turopoljske svinje, a ukupno gledajući Grad daje punu podršku ljudima koji vode Plemenitu opčinu turopoljsku u pokušajima da očuvaju tradiciju i kulturnu baštinu našega kraja - poručio je Kolarec.

Šume se teško nose s klimom

Sam izvještaj o rodnosti žira iznio je šumarnik POT-a Damir pl. Brebrić, a nakon čijeg izlaganja nije bilo posebno razloga za optimizam. Naime, sve vidljivije klimatske promjene tjeraju biljke da se pokušavaju prilagoditi ranijem početku perioda vegetacije, ekstremnim kasnoproljetnim visokim temperaturama i ljetnim vrućinama bez padalina. U ovakvim promjenama pojavile su se nove bolesti i štetnici.

Iz izvješća šumarnika pl. Brebrića naglašava se upravo kako promjena klime utječe i na biljni svijet. Tako rana proljeća su toplija pa ranije krene i vegetacija, šume u prvim mjesecima dobro cvjetaju i imaju zdravu krošnju, zameće se puno plodova i sve je u redu do mjeseca lipnja kada se pojavljuju biljne bolesti i novi štetnici.

- Prije pet godina smo upozoravali da nam na hrastu ne rade tolike štete do tada poznati štetnici već je to postojao novi štetnik koji se sve više širi. Riječ je o hrastovoj mrežastoj stjenici (Corythucha arcuata). Štetniku koji je napadao starija stabla, a sada se već spustio i na pomladak. U ove zadnje dvije godine hrastova stjenica je napravila toliko štete na lisnoj površini da se urod žira smanjio za 70-80%. Zbog stjenice i visokih temperatura, žir otpada zelen već krajem kolovoza - naglasio je šumarnik POT-a Damir pl. Brebrić koji zaključuje kako posljedice od ovakvih štetnika mogu postati nesagledive.

Iz praćenja hrasta u Turopoljskom lugu, Šiljakovečkoj dubravi, Vukomeričkim goricama procjenjuje se da će žirom roditi rijetka pojedinačno zdravija stabla koja su bila slabije napadnuta stjenicom, a na ostalim stablima opstat će svega 20-30% plodova žira što će dati osrednji do slab urod. Bit će jako puno bolesnog i pušljivog ploda, zaključio je Brebrić.