Od vinove loze do kivija: Dianeževićima u Rakitovcu radi hlad, a brajda je prepuna plodova

Obitelj Dianežević iz Rakitovca godinama se bavi poljoprivredom i stočarstvom, a uz svakodnevne poslove na gospodarstvu ne boje se ni novih izazova. Tako je vinovu lozu, koja je nekada rasla uz njihovu kuću, prije nekoliko godina zamijenio kivi. Danas im ova neobična biljka ne donosi samo bogat urod nego im tijekom ljetnih vrućina pruža i prirodan hlad.

Tko bi rekao da se u Rakitovcu, umjesto grožđa, na brajdi mogu brati plodovi kivija? Upravo se to dogodilo u dvorištu obitelji Dianežević, koja je odlučila pokušati s uzgojem kulture kakvu češće povezujemo s primorjem nego s turopoljskim krajem.

Ivanka Dianežević prisjetila se kako je sve počelo prije osam godina, kada je njihova kći predložila da umjesto vinove loze posade kivi.

– Imali smo brajde oko kuće, a onda je moja kći rekla da bismo umjesto loze mogli posaditi kivi, kulturu koja raste većinom u primorju. Moj muž je rekao da ne kupuje sadnice jer to kod nas neće uspjeti. No, ona je ustrajala pa smo iščupali trsje. Kupila je tri ženske i jednu mušku sadnicu – prepričava Ivanka kako je započela njihova priča s kivijem.

Na prve plodove trebalo je pričekati nekoliko godina, a u početku se činilo da od cijele ideje možda neće biti ništa. Biljka je polako rasla, penjala se po brajdama i razvijala svoje velike listove, no plodova nije bilo.

– Prve godine imali smo svega nekoliko listova, a druge se biljka počela penjati po brajdama. Treće i četvrte godine bilo je samo lišće, a biljka se i dalje penjala. Pete godine imali smo oko 30 plodova, a šeste već 122 kilograma uroda – kaže Ivanka.

Prošle godine urod je bio nešto slabiji, oko 60 kilograma, no ove je godine kivi ponovno pokazao koliko može biti rodan.

– Ove godine naš je kivi bio u punom cvatu. Cvijet kivija jako lijepo miriši. Unatoč velikoj suši tijekom ljetnih mjeseci, biljka je jako rodna i uskoro očekujemo berbu koja će biti između 8. i 20. studenog, ovisno o vremenu. Posebno pazimo na najavu prvog mraza. Ako se očekuju temperature ispod nule, moramo na vrijeme organizirati berbu – govori Ivanka.

Kivi traži puno vode, pa su ga tijekom ljetnih vrućina redovito zalijevali. Ipak, trud se isplatio, a danas njihova brajda privlači pozornost gotovo svakoga tko dođe na gospodarstvo.

Dianeževići se, uz uzgoj različitih poljoprivrednih kultura, bave i stočarstvom. Ivanka od mlijeka proizvodi svježi sir i vrhnje, zbog čega im na gospodarstvo redovito dolaze kupci. A kada ugledaju kivi koji se raširio po brajdi, budu jako iznenađeni.

– Ljudima je jako zanimljivo vidjeti kivi na brajdi umjesto grožđa. Tko god dođe po mlijeko, sir i vrhnje, svi se čude i neobično im je da to raste kod nas. Svima poklonimo nekoliko kilograma, naše kćeri podijele ga prijateljima, a nešto i prodamo – priča Ivanka.

No, kivi im nije zanimljiv samo zbog plodova. Njegovi veliki listovi tijekom ljeta stvaraju gustu sjenu koja se osjeti i u kući.

– Kada je vani jako vruće, kivi se toliko raširi i list mu je velik da nama u kući uopće nije vruće – otkriva Ivanka.

Iako na prvi pogled djeluje kao da biljka raste sama od sebe, oko nje ipak ima posla. Potrebno ju je pravilno orezivati, a iskustvo koje su Dianeževići stekli uz vinovu lozu dobro im je došlo i u novom pothvatu.

– Orezujemo ga u proljeće, kao što smo orezivali i trsje. Mora se baš znati i paziti kako ga orezati – objašnjava.

Dianeževići se ne boje isprobavati nešto novo. Prošle su godine tako posadili i nar, koji se zasad tek razvija.

– Za sada ima samo listove, još nije bilo cvijeta. Možda nam se posreći kao i s kivijem – nada se Ivanka.

Ovogodišnji bogat urod kivija otvorio im je i nova pitanja. Dio će plodova podijeliti obitelji, prijateljima i poznanicima, dio prodati, a voljeli bi se okušati i u pripremi domaćih proizvoda.

U planu je napraviti liker i džem od kivija, kako bi plodove koje su s toliko strpljenja uzgajali mogli iskoristiti na različite načine.

Kivi je, ističe Ivanka, bogat vitaminima, a u njihovu dosadašnjem uzgoju nisu koristili pesticide. No, prilikom konzumacije treba paziti na količinu. Preporučuje se pojesti jedan do najviše tri kivija na dan.

Priča Dianeževićevih pokazuje da se uz malo hrabrosti, strpljenja i upornosti može uspjeti i s kulturom za koju se na prvi pogled čini da ne pripada našem kraju. Ono što je počelo kao ideja njihove kćeri danas je prava mala atrakcija u Rakitovcu – brajda koja umjesto grožđa daje kivi, a obitelji tijekom ljetnih dana pruža i prijeko potreban hlad.

(Foto: Obitelj Dianežević, Rakitovec)