Velikogorički lovac na stršljene: Paše im mir i tišina Vukomeričkih gorica, no sve ih više ima i u gradu, treba biti oprezan!

Sve je više potreba građana za uklanjanjem gnijezda opasnih insekata – osa i stršljena koji ove godine grade svoje nastambe kao nikada do sad. Zbog visokih temperatura koje im pogoduju, uranile su i berbe grožđa i drugog voća, pa je njihova prisutnost u vinogradima i voćnjacima sve veća. I na području Vukomeričkih gorica i Velike Gorice potreba za uklanjanjem njihovih gnijezda su u porastu, jer njihov otrovni ubod može biti i smrtonosan.

Stoga treba znati kako pravilno i sigurno ukloniti gnijezdo stršljena. Na području Velike Gorice stručnjak za taj posao je gospodin Stjepan Antolčić – velikogorički lovac na stršljene.

-Oni rade svoje nastambe u zapuštenim mjestima, ili mirnijim područjima kao što su vinogradi gdje imaju mira i tišine, gdje je puno voća i prihrane. Posljednjih godina stršljeni se sve više pojavljuju i u urbanim sredinama ponajviše zbog otpadaka hrane, odnosno voća koje ljudi bacaju – kaže nam gospodin Stjepan koji gnijezda stršljena uspješno uklanja već dugi niz godina.

Od 1973. godine bavi se pčelarstvom, a na nagovor svog tasta počeo se baviti i sanacijom stršljenovih nastambi. Najviše ga je, kaže nam, na tu odluku primorala činjenica da je stršljen najveći prirodni neprijatelj pčela, njihov ubojica.

-Osa krade, krade pčeli iz košnica, a stršljen je ubojica, gleda ih i kad spazi onu koja najteže i najsporije leti, nju uhvati i „rastrančira ju”. Nađe mednu kesicu pčele i nastavlja loviti drugu. U jednom letu stršljen potamani do 20 pčela – kaže nam ovaj lovac na stršljene.
Pčele, ose, stršljeni kroz godine su postali njegova specijalnost.

-Pčele isto dolaze na voće, ali one nemaju tzv. „rilce” kao stršljeni, tj. ne mogu pregristi i oštetiti neku vrstu voća ili povrća. A stršljen ima nešto poput kliješta s dvije strane čime mogu probiti opnu bilo kojeg voća – govori nam gospodin Stjepan.

Osim što u doba pred berbu rade štetu na voćnjacima i vinogradima, vrlo su opasni. Otrov njihova uboda može biti smrtonosan za osobe koje su alergične.

-Jedna osa kad vas upikne ubrizga otvor kao 5 pčela, a stršljen, kao i osa ima mogućnost ubosti sa zubima, a ubod ima otrova kao da vas je ubolo 5 osa, odnosno 25 pčela – kaže nam gospodin Stjepan.

Ponašanje prema njihovim nastambama stoga mora biti vrlo oprezno i prepušteno stručnjacima s iskustvom, kao što su to neki od pčelara poput gospodina Stjepana.

-Gnijezdima stršljena ili osa ne smijete se približavati, to je njihov dom i oni će se prema njemu tako ponašati. Distanca od 2 metra vrijedi za osinjak, a do 10 metara za stršljenik jer oni bolje vide i bolje čuju što se događa oko njihovog staništa – rekao nam je naš sugovornik.

Razlika u izgledu gnijezda stršljena i osa postoji. Dok ose imaju plošne nastambe i ne grade katove, gnijezdo stršljena proteže se na nekoliko „etaža”.

- Nastamba ose izgleda kao jedan red „napolitanki”, idu u širinu. Nastanjuju se gdje je pogodan pristup, na krovovima, na čelnim stranama drveta gdje ima malih razmaka od sušenja drveta, tu imaju prolaz i naprave saće. Stršljeni u začetku naprave kao i ose gdje imaju najbliži pristup vanjštini, ulaz i izlaz, kao mali tunel. Blizu tog ulaza naprave saće kao i ose, ali to počnu širiti kao gramofonske ploče. Kroz to stršljen može prolaziti kako bi mogao unutra polagati jajašca. Imaju oblik pletare koje mogu biti promjera 40 centimetara. Najveći do sad kojeg sam sanirao imao je 6 etaža. Nalikuju na podzemne garaže i na svakoj toj etaži s gornje strane se nalaze jajašca – opisao nam je lovac na stršljene.

Ove godine, kaže, ima sve više poziva za intervenciju, a upućuju mu se putem centra 112 i preko vatrogasaca. Na teren izlazi odjeven u svoju pčelarsku opremu, a sanaciju obavlja u večernjim satima kad se svi stršljeni vrate u svoju nastambu kako bi postupak bio uspješan.

-Imam najobičniju pčelarsku opremu, svaki pčelar bi to trebao znati no ne žele se s time svi baviti. Svi se boje uboda. Mene je kroz godine samo jedan piknuo. Inače oni plaze po meni, zaletavaju se u glavu, ali imam zaštitu, imam pčelarsku opremu i kombinezon da mi ne uđu. Ako ste mirni odustat će. Jer niti taj kombinezon nije debeo – opisuje nam.

-Isto je pravilo za sve, treba se paziti. Ne treba se s njima boriti i maltretirati ih – dodaje.

Postupak uklanjanja gnijezda traje od 30 – 40 minuta, ovisno o njegovoj veličini i poziciji gnijezda.

-Na ljestvama je najteže. Moram vidjeti njihovo stanište, gdje se nalazi, gdje su njihovi ulazi izlazi.. Kad vidim njihove pozicije tako se pripremim, omamim ih sprejem i oni popadaju – opisao nam je ovaj postupak gospodin Stjepan koji kaže kako će vrlo rado o njemu podučiti i druge pčelare.

Primijetite li gnijezdo stršljena ili osinjak gospodin Stjepan rado će vam priskočiti u pomoć. Ne treba paničariti, kaže, no jako oprezan treba biti kako stršljeni ne bi krenuli u svoj napad.

-Oni su kao avioni koji slijeću na svoju pistu i tko im se pri tom slijetanju nađe na putu, napadnu. Čim jedan ubode, odmah drugi dobiju informaciju o ubodu i oni krenu u napad, to je njihova „grupna obrana” odnosno napad-rekao nam je gospodin Stjepan kojeg uvijek možete kontaktirati (098779646) uočite li negdje stršljenovu nastambu.