Ruglo grada: Tržni centar, Sajmište, zgrada Velkoma… Što im je zajedničko?

 Velikogorički tržni centar, Sajmište, zgrada Velkoma, nedovršena stambena zgrada u Kurilovečkoj… Svi ovi veliki objekti imaju tri zajedničke stvari – ruglo su grada, nekretnine su pod ovrhom i imaju zajedničkog vlasnika – Željka Žužića.

Velikogorički tržni centar ovih je dana ponovno u centru zbivanja zbog sukoba suvlasnika i većinskog vlasnika najavom kako će im se prekinuti dovod vode. Tržni centar koji je trebao biti mjesto raznolike ponude trgovina u Velikoj Gorici postalo je teret nezadovoljstva kako onih koji posluju iz njega tako i sve manjeg broja građana koji ga posjećuju. Aktualizacija tih problema bila nam je povod da zavirimo u zemljišne knjige te utvrdimo koje su sve to sporne nekretnine u vlasništvu poduzetnika čiji je poslovni uzlet kupnjom Velkoma u stečaju nadmašio samo slobodan pad i krah poslovanja. U konačnici, kao podsjetnik velikoga poslovnoga carstva ostale su još samo nekretnine. I dugovi.

Zgrada tržnog centra u vlasništvu je većeg broja osoba, no sam Žužić i njemu povezane tvrtke vlasnici su većinskog dijela te zbog toga i upravljaju tržnim centrom. Točnije, Željko Žužić upisan je kao vlasnik čak 73 poslovna prostora ukupne površine od oko 1500 četvornih metara, cjelokupne garaže kao i unutarnjeg zatvorenog prostora od 1000 kvadrata gdje je nekada bila zelena tržnica. Dodatno, tvrtka VG Tržni centar d.o.o., kojega su osnivači njegovi sinovi, vlasnik je 15 poslovnih prostora, a društvo Velkom (u stečaju) vlasnik sedam poslovnih prostora. Na prostore na koje je direktno upisan sam Žužić kao vlasnik uknjiženo je založno pravo za korist Hrvatske poštanske banke i Vinkuran d.o.o. koja je gradila centar, te ovršno založno pravo za korist Republike Hrvatske. Ovi pravni subjekti uknjižili su i založno pravo na rubnu česticu tržnog centra od 333 kvadrata, cvjetnjak na raskrižju Sisačke i Lj. Posavskog, za koje je donijeto Rješenje za izvlaštenje u koristi Grada Velike Gorice za gradnju rotora, no Žužić je postupak zablokirao žalbom.

U ovom dijelu grada, tik uz današnju zelenu tržnicu nalazi se i nekretnina s manjim starim objektom, čestica od 500 četvornih metara na koju je ovršno pravo zaloga upisano u korist Republike Hrvatske, a založno pravo upisale su Hrvatske vode. Isti subjekti upisali su svoja potraživanja i na zemljišnu česticu od 3600 kvadrata pilane u Kušancu.

Sljedeći veliki objekt koji je zbog svog stanja trn u oku susjeda svakako je nekadašnja upravna zgrada Velkoma na površini od 5400 kvadrata na koju je upisano ovršno pravo zaloga za korist Republike Hrvatske, jednako kao i za okolno zemljište, sveukupno oko 4800 metara četvornih metara pod ovrhom.

Sajmište u ulici Ivana Gorana Kovačića, stari stočni plac koji oživi petkom, najveća je ovršena nekretnina Žužića veličine veće od 43 tisuće kvadrata. I na njoj je zabilježen spor, a upisano ovršno pravo zaloga za korist Republike Hrvatske. Ova čestica graniči sa česticom od 16 tisuća kvadrata na kojoj se nalazi reciklažno dvorište, no ono nije u vlasništvu Grada Velike Gorice već tvrtke Mercator-H koja je zatražila raskid ugovora zbog čega je i pokrenuta gradnja novog reciklažnog dvorišta južnije od ovih čestica.

Stambena zgrada u Kurilovečkoj ulici (broj 76), zapravo nedovršeni objekt na čestici od 2100 kvadrata koji je godinama zapušten te predstavlja zdravstveni i sigurnosni rizik za cijelo susjedstvo, na sebe ima upisana ovršno pravo zaloga za korist Republike Hrvatske te založno pravo za korist Hrvatskih voda.

Koliko su zapravo ukupni dugovi koji opterećuju nekretnine teško je i izračunati. Velik broj zemljišnih čestica sa sporovima, ovršna i založna prava, kamate i drugo iznose milijune kuna. Samo Republika Hrvatska, odnosno Porezna uprava, na nekretninama u sporu potražuje 8,5 milijuna kuna s kamatama koje teku od 2013. godine te 2 milijuna kuna s kamatama od 2014. godine. Hrvatske vode potražuju 1,1 milijuna kuna, a Hrvatska poštanska banka na temelju danog kredita upisala je založno pravo od 12,5 milijuna kuna. S obzirom da se ime Željka Žužića više ne pojavljuje na poreznoj listi dužnika zaključujemo da je Republika Hrvatska dio svojih potraživanja namirila, no ostaje nejasno zašto nije ovršila preostali dio nekretnina po dugovima. Od drugih zgrada poznato je tek da je Republika Hrvatska u potpunosti preuzela nekretninu i zgradu nekadašnje poljoprivredne stanice, tik uz hotel Bijelu ružu, na Trgu kralja Tomislava. S obzirom na velika potraživanja na nekretninama jasno je i zašto nema interesa investitora da kupe zapuštene zgrade koje i dalje ostaju trn u oku Velikogoričana.